RamizDrekovic_zps3db68708(1)

TEMA Šta su borcima donijela savjetovanja generala Drekovića?

Objavljeno 8. March 2018. | Autor: saliha | Aktuelnosti, Multimedija Sve, Vijesti

„Dreković ima penziju oko 1.470 KM, kao savjetnik ministra Bukvarevića prima oko 2.500 KM“, kaže Helez, dodajući da je to možda najbolji odgovoro na pitanje zbog čega se Drekoviću ne žuri da riješi pitanje boračke populacije u Federaciji. Helez ističe da je za vrijeme dok je bio ministar za boračka pitanja, generalima skinuo između 50 i 200 KM sa visokih penzija, ali da je SDA to vratila čim su došli na vlast, za šta se zalagao i Dreković, dok vlast nije učinila ništa kako bi se poboljšao položaj boračke populacije. 

 

BiH, (Patria) – Stotine bivših pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane protestuju posljednjih dana u više gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine. Demobilisani borci traže od federalnih vlasti da ukinu finansiranje 1.600 boračkih udruženja, koliko ih ima u FBiH, traže minimalne naknade za demobilisane borce koji nemaju nikakva primanja i žive u siromaštvu, a od vlasti zahtijevaju i javnu objavu registra svih onih koji primaju bilo kakve boračke dodatke. 

U Vladinom registru branilaca nalazi se oko 577.000 imena. Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je da Vlada godišnje izdvaja oko 570 miliona KM za boračku populaciju, te da Budžet ne može podnijeti nove izdatke. S druge strane, borci vjeruju da većina onih koji primaju boračke naknade nisu bili na ratištima, te ukoliko bi se oni isključili sa spiska korisnika boračkih primanja „bilo bi dovoljno novca za prave borce“, bez da u federalnom Budžetu planiraju nova izdvajanja.  

“Neko ko je zamislio ove proteste je visoko postavio zahtjeve i Vlada ih ne može ispuniti”, rekao je Novalić novinarima na vanrednoj konferenciji za medije.

Analitičari ističu da je za Vladu najviše sporan upravo zahtjev da se objavi spisak korisnika koji primaju naknade. Iz njega bi se vidjelo da većina tih ljudi sa spiska najvjerojatnije nisu bili na ratištima. Vjeruje se da su ih političke partije nakon rata stavljale na spiskove branilaca da bi zauzvrat od njih dobili glasove na izborima.

Savjetnik federalnog ministra za boračka pitanja Salke Bukvarevića, penzionisani general Armije RBiH Ramiz Dreković u emisiji Pošteno na Federalnoj televiziji kaže: „Apsolutno sam za objavu registra“, dodajući dalje da to ipak nije moguće objaviti jer Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH ne dozvoljava tako nešto.
 
Prema tvrdnjama Drekovića, u registru branilaca, dakle u registru onih kojima je država priznala status branilaca – ne samo vojnici, već i vatrogasci, neke kategorije pripadnika civilne zaštite, radnici namjenske industrije itd – nalazi se 577.261 ime. Od toga je 380.900 onih koji su bili u Armiji RBiH ili su radili za Armiju, dok je pripadnika HVO-a 196.361.

„Zakonima i odlukama države iz vremena nakon rata vlast je tim ljudima priznala status branilaca“, rekao je Dreković, dodajući da se to može promijeniti samo u Parlamentu Federacije BiH, ali nikako drugačije, te da je on svakako da se vojnici odvoje od onih koji nisu bili na ratištima.

Koliko su Drekovićeve tvrdnje iskrene?

Više od 20 godina SDA - čiji je Dreković bio član (?) – upravlja ministarstvima za boračka pitanja u kantonima s bošnjačkom većinom i onim krovnim u Federaciji BiH. Jedan mandat na čelu Federalnog ministarstva za boračka pitanja bio je ministar Zukan Helez iz SDP-a. On je napravio reviziju i pokrenuo promjene, koje su SDA i HDZ odbacili kada su opet došli na vlast. 

„U tih 20 godina Dreković je bio savjetnik za boračka pitanja u tri vlade, prvo u Vladi premijera Ahmeta Hadžipašića, pa u Vladi Nedžada Brankovića, pa sada u Novalićevoj Vladi“, kaže Zukan Helez u komentaru za Patriju. Da je Dreković iskren prema boračkoj populaciji, imao je mehanizme pomoću kojih je mogao djelovati i pomoći borcima. Ni Dreković ni SDA do sada nisti pokazali želju da tako nešto i urade.  

Helez je nedavno objasnio da postoji zakonska mogućnost da se javno objavi i spisak onih koji primaju boračke naknade, a da se pri tome ne naruši zakon o zaštiti ličnih podataka, ali da vlastima to nije u interesu. SDA, bez čije saglasnosti Dreković nije mogao dobiti savjetničku poziciju ni u aktuelnoj Vladi, i koja je dio vlasti u Federalnom parlamentu može pokrenuti procese samo ako to želi.

„Dreković ima penziju oko 1.470 KM, kao savjetnik ministra Bukvarevića prima oko 2.500 KM“, kaže Helez, dodajući da je to možda najbolji odgovoro na pitanje zbog čega se Drekoviću ne žuri da riješi pitanje boračke populacije u Federaciji. Helez ističe da je za vrijeme dok je bio ministar za boračka pitanja, generalima skinuo između 50 i 200 KM sa visokih penzija, ali da je SDA to vratila čim su došli na vlast, za šta se zalagao i Dreković, dok vlast nije učinila ništa kako bi se poboljšao položaj boračke populacije. 

Od svojih savjetovanja ogradio se i sam Dreković. On je na FTV-u rekao da on jeste savjetnik federalnog ministra za boračka pitanja, ali da njegova savjetovanja nisu obavezujuća.

“Ali u svakom slučaju imaju cijenu”, primijetio je jedan od demobilisanih boraca koji protestuje na Šićkoj Petlji. /A.A./

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>