RIJEČ STRUKE Kako radi srce i kako ga možemo ugroziti

Published On 4. November 2021. | By saliha | Magazin

Od kardiovaskularnih bolesti svake godine u Evropi umre više od četiri miliona osoba

 

Piše: Prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog

Znate li kako radi ljudsko srce te koji procesi su potrebni da bi ono ostalo zdravo?

Dovoljno energije

Zdravo srce pumpa oko 8.000 litara krvi kroz 100.000 kilometara krvnih žila svakog dana. Kuhinjska slavina morala bi biti maksimalno otvorena konstantno tokom 45 godina da bi kroz nju prošla količina vode koliko krvi srce ispumpa tokom prosječnog života. Ova količina može popuniti 200 vagona-cisterni za teretni voz.

Također, srce svake minute ispumpa barem 4-5 litara krvi, ali u naporu može ispumpati i po 30 litara u minuti. Osim navedenog, svakoga dana proizvede dovoljno energije da pokrene kamion s prikolicom na putu dugom 36 kilometara. Tokom života, ovo je ekvivalent vožnje do Mjeseca i natrag.

Budući da samo stvara vlastite električne impulse, srce može nastaviti kucati čak i kad je odvojeno od tijela, samo ukoliko ima adekvatno snabdijevanje kisikom. Ono što je zanimljivo je to da srce žene kuca u prosjeku brže nego srce muškarca. Kod žena 78 otkucaja u minuti, a u muškarca 70.

Od kardiovaskularnih bolesti svake godine u Evropi umre više od četiri miliona osoba. Pušenje je i dalje veliki zdravstveni problem u Evropi i velika prijetnja zdravlju srca. Iako je konzumacija duhana smanjena u mnogim zemljama, to smanjenje je i dalje sporo, a u nekim zemljama broj pušača čak i raste, naročito među ženama.

Problem gojaznost

U mnogim zemljama Evrope žene su konzumenti duhana podjednako kao i muškarci, a među maloljetnicima više je pušača među djevojkama nego među mladićima.

Premalo odraslih, također, održava adekvatan nivo tjelesnih aktivnosti, a neaktivnost je češća među ženama. Također, gojaznost je uveliko prisutna u Evropi, iako procenti značajno variraju od zemlje do zemlje. Sve je to prijetnja zdravlju srca.

Spriječite oboljenja

Kontrolirajte svoje faktore rizika i spriječite kardiovaskularne bolesti. U slučaju pojave tegoba, npr. boli ili nelagodnosti u prsima, stezanja, gušenja u prsima, zaduhe, izrazitog umora i slično, javite se kardiologu.

Avaz.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *