IGMAN :Boračke organizacije danas više rade za stranke nego za udruženja

 I na manifestaciji  „Stazama Igmanskih gazija – Igman 2015 „ malo ljudi. Svako udruženje ima sekretaricu, na čelu   boračkih udruženje pojedinci  po 15 i više godine, kazao ministar za boračka pitanja KS Muharem Fišo, koji je najavio promjene takvog rada.Hrabri heroji Igmana spasili put za Sarajevo,  više hiljada izbjeglica, glavni  grad od totalnog okruženja…

Prigodnim programom, polaganjem cvijeća i učenjem   Fatihe na šehidska mezarja u Binježevu, Donjim Hadžićima, Musićima, Velikom polju  i  Brezovači  jučer je obilježena 23 godišnjica odbrane Igmana.

Dan za pamćenje

Bio je to dan za pobjedu, dan za historiju.Odbrana ove planine značila je opstanak, jedinu komunikaciju za glavni grad i Istočnu Bosnu. Značilo je život za oko 70 hiljada izbjeglica.Goluruke gazije pobijedile  tehniku, čelične grdosije. Srce  pobijedilo silu.

Bili su to obični ljudi, heroji u patikama, veliki borci koji nisu žalili ni život za današnju slobodu.

Borci nisu ginuli za  današnje tajkune i moćnike…

Manifestaciji  “ Stazama Igmanskih gazija – Igman 2015“  prisustvovao je malo  građana.Tako je  iz godine u godinu. Ljudi sve manje. Borci su razočarani. Nije to ono za što su se borili,  davali dijelove tijela, ginuli..Nisu se borili za tajkune  koji uništavaju fabrike, moćnike koji nekažnjeno rade šta hoće, biroktratiju…

Toliko boračakih organizacija, a malo rada. Toliko udruženja, a dozvolili da se ukine Fond koji je nosio ime prvog šehida Općine Hadžići. To pravi borci ne mogu shvatiti. Svaka boračka organizacija ima svoju prostoriju, sekretarice….Za koga rade, šta će ih toliko?

Oni koji  pokušaju da nešto  kažu brzo budu ušutkani. U jednom boračkoj organizaciji  u općini Hadžići  na Skupštini udruženje član govorio o slabostima. Da su preči borci i proteze, od pjevača i Hadžićkog ljeta. I odmah sutradan naredba. Sasatanak Izvršnog odbora tog  istog udruženje. Da kažu da  to nije rekao, nije tako mislio, da se to krivo svatilo. Tužno i žalosno! I za to ne treba čuditi što ljudi ne dolaze. Pravi borci su povrijeđeni. Pitaju zašto  sastanak za diskusiju kada se  čovjek bori za pravo boraca. To je, na žalost, samo jedan od primjera.

U raljama politike

Za to ne treba čuditi što  boračke organizacije, a ima ih zaista veliki broj,nisu reagovali kada se ukinuo Fond za stipendiranje studenata i učenika „Mehmedalije Hujića“.

Boračke organizacije su u raljama politike, političkih stranaka. To je  danas otvoreno rekao ministar za boračka pitanja KS Muharem Fišo. Kazao je ono što se odavno zna. A kao prvi čovjek boračke organizacije neće ispaštati kao član udruženja koji je rekao istinu da bi   proteze  boraca trebale biti prioritet.I za to rasprava. A nema rasprave  zašto je ukinut Fond „Mehmedalija Hujić“, i druge nelogičnosti, kojima bi prije bilo mjesto u rubrici „Vjerovali ili ne“

-Pravi borci danas su u drugom planu. Svoje pravo prije će  ostvariti podrumaši, oni koji su  bliski političkim partijama nego organizatori otpora. Zato je malo ljudi na ovakvim manifestacijama, kaže Mirsad Selimović- Srce nosilac Zlatnog ljilana i jedan od prvih  učesnika odbrane Brezovače i Igmana.

Sjećanja na slavne dane

Preživjeli borci  jučer su evocirali uspomene na slavne dane kada su slabo naoružani  uspjeli sačuvati planinu i spriječiti  napad agresora u pokušaju da uđu u Sarajevo.Ispred Koordinacionog odbora boračkih organizacija skupu se obratio Nihad Šehić.

– Mora se priznati da su dobrovoljci spasili Igman, prvi izašli i suprostavili se agresoru. Spasili su jedinu komunikaciju, a time  i više hiljada izbjeglica, rekao je Šehić

Ministar za boračka pitanja Muharem Fišo, kao što smo rekli,  otvoreno je govorio zašto sve manje ljudi dolaze na obilježavanje  značajnih datuma.

Na čelu boračkih udruženja i po 15 godina

-Pojedini ljudi na čelu su  boračkih udruženja i po 15 i više godine. Svako udruženje ima sekretaricu …Danas  oni više rade za  političke partije,i  to se mora promijeniti.  Sramno je da  je na ovom mjestu, gdje se branila država, malo ljudi. Moramo otvoreno govoriti o slabosti, boriti se protiv njih, pokrenuti mnoga pitanja.To se nekima, sigurno je,  neće svidjeti, ali  ako želimo nešto uraditi, onda moramo činiti promjene. Ne mogu jedni te isti ljudi sjediti po 10-15 godina, biti na čelu boračke organizacije, a raditi za političke partije. To ljudi znaju .Da su im njihove stranke rekli da ovdje organizuju skup  vidjeli bi koliko bi ljudi bilo , kazao je Fišo.

Ministre, svaka čast!

Ovakava diskusija ministra  dočekana je velikim aplauzom i povicima: Bravo ministre!. Svaka čast!

Jedan  borac, također učesnik odbrane Igmana nam je rekao.

-Svako  zna  da je  tako.Oni rade za vlast, stranke, za sebe… Samo ako ste član stranke, imate vezu,i ako ste  njihov igrač, možete dobiti kredit, više puta otići na banjsko liječenje, koristiti sve druge pogodnosti. Njih borački problemi ne zanimaju. To ljudi znaju i zato ne dolaze.Naslušali su se praznih priča i govora. Da ih interesuju borci, heroji, gazije, reagovali bi na ukidanje Fonda „Mehmedalije Hujić“ i druge nelogičnosti. Nisu ni prstom mrdnuli. Zar to nije sramno. I da im ljudi dolaze  i slušaju njihove  šuplje priče. Do sada su se mnogo  toga naslušali .Mislim da bi ovaj ministar mogao nešto promjenuti. Nije predizborni skup, izborna godine pa da kažemo- govori pravo. Ali, vidjećemo hoće li zaista biti nekih promjena. Prije rata bilo je jedno boračako udruženje i sve je funkcionisalo. Na obilježavanju manifestacije na Ivan- sedlu, koje organizuje udruženje NOR-a 1941-1945 godine  dođe više ljudi nego na sve ovogodišnje manifestacije. To ubjedljivo govori da se ovdje mora nešto mjenjati, kaže  nam jedan veliki gazija koji je zamolio da mu ne spominjemo ime, kako mu djeca sutra zbog njega nebi imala problema.

Pet „ Zlatnih ljiljana“

Koliki je značaj Združenog odreda Igman, možda najbolje govori podatak da je za vrijeme svog kratkog postojanja iz svojih redova  iznjedrio čak  pet „ zlatnih ljiljana“.

Najviše vojničko priznanje dobili su: Mirsad Selimović Srce, Čedomir Domuz, Mirsad Medić, Mehemed Hemo Sidran i Mirsad Ćatić  Čuperak.

BrezovačaStazama Igmanskig gazija 2015Top