HADŽIĆI Poljoprivrednici na mukama : Najezda divljih svinja , velike štete ..

I ove godine divlje svinje  uništile su u velike površine kukuruza, pšenice, krompira, ječma, heljde i drugih kultura.Građani krive  lovačka društva  koja su, kako kažu, razjedinjena i  ne rade. Zatim  Općinu Hadžići koja je dopustila formiranje dva lovačka društva u jednoj općini  i nadležno ministarstvo što   ih  je registrovalo.

Dok je bilo jedno lovačko društvo,  kažu, bilo je dobro. Divljih svinja nije bilo. Sada  su dva , a  divlje svinje  čine velike štete.

–Lovce danas  možete vidjeti da peku janjce i  zabavljaju se. Tako   sam doslovno rekao na sjednici   Općinskog vijeća , prilikom temaske sjednice o razvoju poljoprivrede. I ove godine stanovništvu čine velike štete. Eto vidite šta znači razjedinjenost.  Kažu treba zagraditi  metar visine površinu koju sijete. Ja sam ove godine zasijao 200 dunuma  i pitam vas ko će zagraditi 200 dunuma tuđe zemlje , pa kasnije   razvaliti, dovesti u stanje kako si zatekao. Koliko  u to trebam uložite sredstava, truda i vremena.Umjesto da to usmjerim u razvoj poljoprivrede. Pitam  se šta  rade  lovačka društva   na suzbijanje divljih svinja?  Šta radi vlast da se tome  jednom stane u kraj? Koja je njihova funkcija  i namjena ? Poznato je da  na području naše općine divlje svinje  godinama prave velike štete,  a ništa se ne čini po tom pitanju . Kako su   u drugim općinama to  mogli  uspješno   riješiti. Zašto se  ne koriste njihova skustva,  kaže  Šaćir Tabak, predstavnik udruženja poljoprivrednika „ Zdrava hrana“.

Ističe da zbog toga  ima  velike štete.

 -Samo prošle godine  ostalo mi  je  nepožnjeveno čak     39 dunuma heljde . To je nekih 8.000 maraka. Divlje svinje su   to poharale.Zar  nije žalosno! I ovu činjenicu iznio sam na sjednci  Općinskog vijeća, ističe Tabak.

Predlaže da se  u osnuje Savez  poljoprivrednih udruženja  općine Hadžići, gdje bi lakše rješavali  ove i druge probleme..

-Na osnovu iskustva iz drugih općina ovo sam iznio na sjednici  Vijeća.Stekao sam utisak da to  nekim ne odgovara.Više vole da smo razjedinjeni.

I Ibri Mrganu, čija se porodica godinama bavi poljoprivredom i stočarstvom, divlje svinje pričinile su štetu.

-Pet  dunuma pšenice  uništile su prošle godine . Ništa nisam mogao iskoristiti.Ispod pšenice mogla je samo da raste trava.  Za sjeme  sam dao 1.000 KM.Gdje je oranje, đubrivo i ostali troškovi od  štete.Društvo ne čini ništa na unapređenju poljoprivrede i stočarstva, da se zaštitimo od divljih svinja, kaže Mrgan.

S.P.

Hadžići: Divlje svinje i štete u poljoprivrediTop