Arnaut: Tužilaštvo će imati šta raditi godinama, izvještaj istražne komisije u Parlamentu BiH

Published On 22. June 2022. | By saliha | Aktuelnosti, Vijesti

“Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav sistem ne može dugo opstati”, kaže između ostalog izvještaj privremene istražne komisije o radu pravosuđa pri Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine. Njen predsjednik Damir Arnaut (Naša stranka) u programu N1 podsjeća na najvažnije preporuke, ali i sve prepreke u radu s kojima su se članovi susretali, a koje nisu isključivale ni česte prijetnje.

Arnaut je najponosnji na činjenicu da je istražna komisija plod rada predstavnika iz šest različitih stranaka iz oba entiteta i različitih naroda.

“Ona je pokazatelj da kada političari žele nešto uraditi – to se itekako može”, govori Arnaut citirajući kolegu Branislava Borenovića.

Iznutra nije bilo nikakvih opstrukcija niti problema, na 35 sjednica ni na jednoj nije falio kvorum, ili kako bi Arnaut naglasio, ovoj komisiji se nikada nije desilo ono što je čest slučaj sa parlamentarnim komisijama.

Ipak, opstrukcije izvana su na početku rada komisije bile ogromne, istakao je državni zastupnik.

“Neki članovi komisije su dobijali otvorene prijetnje od članova kolegija. Dolazile su prijetnje od tadašnjeg šefa VSTV-a Milana Tegeltije, od bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić. Tu su ambasada SAD-a i misija OSCE-a u BiH odigrali ključnu ulogu u edukaciji bh. javnosti o tome šta znači nadzor nad radom pravosuđa. Tu zadaću smo položili sa najboljim ocjenama”, ističe Arnaut.

Izvještaj je gotov i bit će predstavljen u četvrtak. No, rad komisije nije završen.

“Mi nismo završili svoj rad kao komisija. Samo prezentujemo izvještaj, a u ponedjeljak je on pred Predstavničkim domom PSBIH, siguran sam da će tamo biti usvojen. Dok se preporuke ne ispune, mi nećemo biti članica Evropske unije”, podcrtava Arnaut.

Komisija će pratiti i implementaciju izvještaja, te s tim u vezi organizovati i dodatna saslušanja, te tražiti odgovore od onih kojima su uputili zadaće – a pored pravosudnih institucija, zadaću je dobilo i Vijeće ministara BiH.

“Jedva čekam da ih pitam da li su pročitali naš izvještaj”, poručuje Arnaut.

Izvještaj je dug 110 stranica, a između ostalog, sadrži i predstavke građana.

Dok naglašava da veći broj sudioca u BiH ipak dobro i časno radi svoj posao, te da je problem u samom vrhu, Arnaut ističe i najvažniju preporuku komisije a koja se odnosi upravo na čelo pravosudnih organa.

“Zato smo preporučili da se provjeri imovina, političke veze i veze sa organizovanim kriminalom viših pravosudnih dužnosnika – svih članova VSTV-a, svih glavnih tužitelja i zamjenika u svim tužilaštvima u BiH i svih predsjednika svih sudova u BiH. To je manje od sto ljudi, to se može odraditi poprilično brzo i jeftino. Siguran sam da bi neki od njih dali ostavke, kao što se to desilo u slučaju Albanije, jer nisu željeli prolaziti kroz provjere. Vjerujem da se većina ovih stvari može odraditi tek nakon oktobra ukoliko dođu vladajući koji žele provesti preporuke, iako vidimo i mogućnosti da Ured disciplinskog tužioca puno agresivnije reaguje”, objasnio je Damir Arnaut.

Zaključio je kako materijala za tužilaštvo u stenogramima i svjedočenjima ima za narednih nekoliko godina, te podsjetio da su svjedoci govorili i o vrlo konkretnim primjerima na osnovu kojih policijski i drugi organi moraju djelovati.

Arnaut: Tužilaštvo će imati šta raditi godinama, izvještaj istražne komisije u Parlamentu BiH

“Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav sistem ne može dugo opstati”, kaže između ostalog izvještaj privremene istražne komisije o radu pravosuđa pri Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine. Njen predsjednik Damir Arnaut (Naša stranka) u programu N1 podsjeća na najvažnije preporuke, ali i sve prepreke u radu s kojima su se članovi susretali, a koje nisu isključivale ni česte prijetnje.

Arnaut je najponosnji na činjenicu da je istražna komisija plod rada predstavnika iz šest različitih stranaka iz oba entiteta i različitih naroda.

“Ona je pokazatelj da kada političari žele nešto uraditi – to se itekako može”, govori Arnaut citirajući kolegu Branislava Borenovića.

Iznutra nije bilo nikakvih opstrukcija niti problema, na 35 sjednica ni na jednoj nije falio kvorum, ili kako bi Arnaut naglasio, ovoj komisiji se nikada nije desilo ono što je čest slučaj sa parlamentarnim komisijama.

Ipak, opstrukcije izvana su na početku rada komisije bile ogromne, istakao je državni zastupnik.

“Neki članovi komisije su dobijali otvorene prijetnje od članova kolegija. Dolazile su prijetnje od tadašnjeg šefa VSTV-a Milana Tegeltije, od bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić. Tu su ambasada SAD-a i misija OSCE-a u BiH odigrali ključnu ulogu u edukaciji bh. javnosti o tome šta znači nadzor nad radom pravosuđa. Tu zadaću smo položili sa najboljim ocjenama”, ističe Arnaut.

Izvještaj je gotov i bit će predstavljen u četvrtak. No, rad komisije nije završen.

“Mi nismo završili svoj rad kao komisija. Samo prezentujemo izvještaj, a u ponedjeljak je on pred Predstavničkim domom PSBIH, siguran sam da će tamo biti usvojen. Dok se preporuke ne ispune, mi nećemo biti članica Evropske unije”, podcrtava Arnaut.

Komisija će pratiti i implementaciju izvještaja, te s tim u vezi organizovati i dodatna saslušanja, te tražiti odgovore od onih kojima su uputili zadaće – a pored pravosudnih institucija, zadaću je dobilo i Vijeće ministara BiH.

“Jedva čekam da ih pitam da li su pročitali naš izvještaj”, poručuje Arnaut.

Izvještaj je dug 110 stranica, a između ostalog, sadrži i predstavke građana.

Dok naglašava da veći broj sudioca u BiH ipak dobro i časno radi svoj posao, te da je problem u samom vrhu, Arnaut ističe i najvažniju preporuku komisije a koja se odnosi upravo na čelo pravosudnih organa.

“Zato smo preporučili da se provjeri imovina, političke veze i veze sa organizovanim kriminalom viših pravosudnih dužnosnika – svih članova VSTV-a, svih glavnih tužitelja i zamjenika u svim tužilaštvima u BiH i svih predsjednika svih sudova u BiH. To je manje od sto ljudi, to se može odraditi poprilično brzo i jeftino. Siguran sam da bi neki od njih dali ostavke, kao što se to desilo u slučaju Albanije, jer nisu željeli prolaziti kroz provjere. Vjerujem da se većina ovih stvari može odraditi tek nakon oktobra ukoliko dođu vladajući koji žele provesti preporuke, iako vidimo i mogućnosti da Ured disciplinskog tužioca puno agresivnije reaguje”, objasnio je Damir Arnaut.

Zaključio je kako materijala za tužilaštvo u stenogramima i svjedočenjima ima za narednih nekoliko godina, te podsjetio da su svjedoci govorili i o vrlo konkretnim primjerima na osnovu kojih policijski i drugi organi moraju djelovati.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *