Prije tačno 31 godinu odbranjeno je Sarajevo

Published On 2. May 2023. | By saliha | Vijesti

Sprečavanjem da jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), prije tačno 31 godinu zauzmu zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine odbranjena je država BiH.

Stoga je 2. maj 1992. jedan od ključnih datuma u opstojnosti samostalne i nezavisne Bosne i Hercegovine.

Odbranjeno i Predsjedništvo

Tenkovi i oklopni transporteri tadašnje JNA zaustavljeni su nadljudskim naporima branilaca okupljenih u Teritorijalnoj odbrani Republike BiH na Skenderiji.

Bilo je to svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva RBiH, prenosi Anadolija.

Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno. No, opsada srpskih snaga, pod vodstvom zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića, naočigled cijelog svijeta trajala više od 1.400 dana.

Tokom ove opsade građani Sarajeva su ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protivavionskim naoružanjem…

Isto tako, mučeni su prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani…

No, upornost da se grad odbrani i želja za preživljavanjem su pobijedili i Sarajevo nikad nije palo u ruke agresora.

No, sasvim sigurno da je 2. maj bio prva i najjača bitka za državu Bosnu i Hercegovinu.

Istog dana pripadnici bivše JNA na sarajevskom aerodromu zarobili su tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića i njegovu delegaciju, koji su se vraćali sa pregovora iz portugalskog Lisabona. Potom su odvezeni u Lukavicu.

Ovaj događaj bio je uvod u ono što će se dešavati narednog dana, 3. maja. Tada je JNA počela s izvlačenjem jedinica iz kasarne u starom dijelu grada, na Bistriku. A nakon mukotrpnih pregovora dogovorena je razmjena Izetbegovića.

Dramatični snimci obišli svijet

Tog 2. maja 1992. svijet su obišli dramatični TV snimci u kojima predsjednik Izetbegović u javljanju u program obznanjuje da je otet i da mu ne dozvoljavaju da dođe u zgradu Predsjedništva BiH.

Svijet su obišle i fotografije i snimci zapaljenih tramvaja na Skenderiji, u centru Sarajeva, kao i eksplozije granate na uglu ulica Dalmatinska i Titova, preko puta zgrade Centralne banke BiH.

Zapaljena je i Glavna pošta u Sarajevu, te se van funkcije našlo 45.600 telefonskih priključaka.

Značajan broj građana u općinama Stari Grad i Centar ostao je bez kontakta sa svojim najmilijim u drugim dijelovima grada, ali i bez telefonske veze s ostatkom svijeta.

Jedinice tadašnje Teritorijalne odbrane i MUP-a RBiH uz pomoć brojnih patriota uspjele su odbiti napad i spriječiti zauzimanje Predsjedništva BiH.

No, Sarajevo je ostalo u opsadi koja će trajati više od 1.400 dana. Neprijatelj, koji se sve vrijeme nalazio na okolnim brdima konstantno držeći stanovništvo pod snajperskom vatrom te granatirajući i civile i objekte, do kraja rata više nije uspio prodrijeti u grad.

Raport.ba


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *