NA UDARU PITANJA Zašto Milanko Kajganić , Minka Kreho i Sanin Bogunić šute o pričama o pregovorima s Dodikom: Gospodo, oglasite se, dužni ste očitovati se o informacijama da se trgovalo i dogovaralo 

I sama pomisao da je s Dodikom mogao pregovarati bilo ko iz pravosudnih institucija koje su trebale braniti državu od separatiste izaziva bijes, ogorčenje i gađenje. Prije svega prema potencijalnim ‘pregovaračima’ koji nisu dostojni ni tužilačke ni sudijske funkcije.

 Autor: Semira Degirmendžić 

Dobrovoljni dolazak Milorada Dodika, predsjednika RS-a i osumnjičenog za napad na ustavni poredak BiH pred Tužilaštvo BiH i Sud BiH, s jedne strane doživljen je kao pobjeda države nad separtističkom politikom, a s druge strane pobudio je sumnje da je ‘predaja’ dogovorena.

Te sumnje potkrepljuju i informacije uoči Dodikovog dolaska u Sarajevo, kao i niz indikativnih dešavanja vezanih za istragu o njegovom i napadu njegovih saučesnika na ustavni poredak BiH.

I bez obzira na to što je Dodik svojim dolaskom u Sarajevo i pred pravosudne institucije za koje nakon ovoga više ne može reći da su neustavne pobio sve svoje tvrdnje i poteze, to javnost i državne institucije i ne treba brinuti, jer to kako će se ‘oprati’ za naprasni dolazak u njemu ‘mrsko Sarajevo’ njegov je problem.

Ali, ono što je problem svih patriota i onih koji poštuju državu BiH, njene institucije jesu indicije da se pravosuđe upustilo u dogovore s Dodikom, što je,ako ima i ‘mrva’ istine u tome nedopustivo, sramotno i svojevrsna trgovina.

Sama činjenica da se Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH već nije oglasilo o navodima koji su već bacili ‘ljagu’ na te institucije nedopustiva je.

Ovaj slučaj od izuzetnog je javnog i državnog interesa i sigurno je da je nedovoljno’zajedničko i usaglašeno’, a pri tome i šturo saopćenje Suda i Tužilaštva BiH o saslušanju i ukidanju pritvora najtraženijem bjeguncu od pravosuđa u posljednja tri mjeseca, a šutnja o javnim objavama o ‘dogovorenoj predaji’ je skandalozna.

Nema nikakve sumnje da će zvanične odgovore o sumnjama o dogovoru s Dodikom i od glavnog tužitelja Milanka Kajganića i v.d. predsjednice Suda BiH Minke Kreho i predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Sanina Bogunića u narednim danima tražiti brojni  parlamentarci od kojih su neki to već nagovijestili Raportu, ali ovaj trojac morao se već sam o tome oglasiti.

Je li ili nije bilo ikakvih kontakata s Dodikom prije njegovog dolaska u Tužilaštvo BiH i Sud BiH?

To je pitanje koje zahtijeva odmah i sad odgovor nadležnih, prije svega Kajganića, Kreho i Bogunića i oni ne smiju šutjeti o tome.

Ako je bilo pregovora sa separatistom, neka nam kažu po čijem nalogu i naređenju je to rađeno i  s kakvim ciljem i u čijem interesu?

U interesu države  i građana sigurno nije, a ako je bilo pritisaka bilo koga iz međunarodne zajednice, zašto ih nisu odbili, jer pregovori s Dodikom o bilo čemu  su trgovina državom BiH, a za to mandat nema niko ni u ovoj zemlji, ni bilo gdje drugo.

I sama pomisao da je s Dodikom mogao pregovarati bilo ko iz pravosudnih institucija koje su trebale braniti državu od separatiste izaziva bijes, ogorčenje i gađenje. Prije svega prema potencijalnim ‘pregovaračima’ koji nisu dostojni ni tužilačke ni sudijske funkcije.

Pišu to i čitatelji Raporta koji prijavljuju svoje sumnje i indicije u dogovor pravosuđa i Dodika.

Zato, još jednom treba pozvati glavnog tužitelja Milanka Kajganića i v.d. predsjednice Suda BiH Minke Kreho, ali i predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Sanina Bogunića da se javno očituju o sumnjama o ‘trgovini i pregovorima’ s Miloradom Dodikom.

Jer, oni to duguju sad već uznemirenoj javnosti kojoj moraju dati odgovore na brojna pitanja.

Šutjeli su tri mjeseca, vrijeme je da progovore.

Raport.ba

Milorad DodikMinka KrehoSanin BogunićTop