Bh. učenici u 21. stoljeću cvokoću od zime u učionicama i idu u poljski WC

Published On 22. February 2014. | By admin | Aktuelnosti, Vijesti

Učenici i nastavnici u 80 posto osnovnih škola u BiH nemaju adekvatne uvjete za nesmetano odvijanje nastave, pokazalo je istraživanje „Dnevnog avaza“. Primjera koji ukazuju na katastrofalno stanje objekata osnovnih i srednjih škola je mnogo, a donosimo samo neke iz Sarajeva, Goražda, Zenice, Maglaja, Mostara i Banje Luke.

Ukinut i prijevoz

Dok u Hrvatskoj djeca već dobivaju laptope i tablete, u modernim evropskim sistemima djeca u školama imaju i bazene, za to vrijeme đaci u BiH su tokom zime u pojedinim školama časove slušali zamotani u deke, jer im nije osiguravano grijanje.

Skoro dvije decenije traje priča o izgradnji objekta OŠ „Gnojnice” u istoimenom mostarskom prigradskom naselju. Tako 350 učenika ove škole, koja je udaljena od centra Mostara samo šest kilometara, nastavu pohađa u tri objekta s čak pet ulaza.

Donedavno su po knjige za lektiru išli u kontejner, smješten prekoputa vanjskog toaleta, jer je u njemu bila stacionirana biblioteka. Stoga je ova škola, u kojoj se časovi tjelesnog odgoja izvode vani, nazvana i „škola pod četiri krova“. Zanimljivo je da nijedan dosadašnji federalni ministar obrazovanja nikada nije zakoračio u njene objekte.

Kako nam je rečeno u ovoj školi, do sada su za njihove projekte koji su se odnosili na adaptaciju prostora jedino imali sluha u nadležnom gradskom odjelu. Tako su pojedine učionice napravljene u nekadašnja dva učiteljska stana i prostorijama mjesne zajednice.

Također, nastava u mostarskoj OŠ „Zalik“ godinama se odvija u kontejnerima. Nadalje, izgradnja nove zgrade na lokalitetu Carski vinogradi već godinama je neizvjesna, a informacije da će iz kantonalne kase za tu namjenu za početak biti izdvojeno 300.000 KM nismo uspjeli provjeriti jer resorni ministar finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Samir Hadžihusejnović (SDP) nije odgovarao na naše pozive.

Zbog neredovne uplate novca za materijalne troškove, osnovne škole u većini općina u HNK i Gradu Mostaru su pred kolapsom. Prosvjetari nemaju ni za krede, a o radnim uvjetima kakvi su u modernim evropskim zemljama mogu samo sanjati.

Učitelji su primorani krede, papir i ostale materijale kupovati iz vlastitog novčanika kako bi mogli barem donekle održavati normalnu nastavu. S druge strane, u 21. stoljeću mostarskim đacima je ukinut i prijevoz do škole, odnosno osnovno pravo na besplatno obrazovanje.

Edin Idrizović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u HNK, kaže da situacija ni u jednoj školi „nije sjajna“.

Nedostaju sale

– Neke su se uspjele snaći kroz neke projekte, ali znam da im je bilo teško. No, sada je nova godina i sredstva za materijalne troškove bi se trebala početi uplaćivati – ističe Idrizović.

Ediba Bećirević, direktorica goraždanske OŠ „Fahrudin Baščelija”, čiji krov godinama prokišnjava, objašnjava da je svakodnevno u strahu da tokom padavina voda ne dođe u kontakt s elektroinstalacijama.

– Voda uništava plafone i zidove, a kada ulazi u instalacije, onda je to krajnje alarmantno. Upozoravamo sve adrese na ozbiljnost problema, jer ne želim da mi se dogodi scenarij poput onog iz bolnice u Bihaću. Tada će svaki komentar biti suvišan – ističe Bećirević.

Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ iz Zenice jedna je od starijih obrazovnih ustanova u ovom gradu. Arhaična, sagrađena prije 250 godina, ispratila je mnoge generacije. Vanjski izgled škole je daleko od zadovoljavajućeg, a oprema koju đaci koriste u toku nastave je, također, na nezavidnom nivou. Dotrajale klupe i stolice, prozori, stare table za pisanje… slika su ove nekad najljepše zeničke škole.

Edina Kos-Burić, direktorica ove škole, objašnjava nam da u praktičnom smislu zgrada zahtijeva mnogo radova.

– Neke prioritete u prethodnom periodu smo već riješili u saradnji s osnivačem. Kontinuirano u saradnji s roditeljima radimo sitna uređenja pojedinih učionica, krečimo i farbamo – dodaje Kos-Burić.

I škole u Maglaju nalaze se u sličnim problemima. Nadležni u osnovnim školama kao glavne probleme ističu lošu i dotrajalu stolariju te nedostatak energenata za zagrijavanje, lož-ulja.

U glavnom gradu BiH bilježimo slučaj OŠ „Dobroševići“, gdje učenici nastavu pohađaju u neuvjetnim i izuzetno malim učionica. Ovo je škola bez sale za tjelesni odgoj i kanalizacione mreže, a nastavu u skučenim učionica svakodnevno prati 900 mališana.

Djeca starogradske sarajevske OŠ „Safvet-beg Bašagić“ nastavu iz tjelesnog odgoja pohađaju u dvorani FIS-a u općini Centar. Škole „Hašim Spahić“ u Ilijašu i „6. mart“ u Hadžićima prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti potrebe 2.200 učenika.

Amela Penava, predsjednica Udruženja Vijeća roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo, upozorava da se pogrešno usmjerava novac resornih ministarstava i općinskih službi.

– Moram priznati da je situacija u odnosu na ostale kantone zadovoljavajuća. Ali, to nije mjerilo. Nemamo adekvatan sistem i raspodjelu sredstava ka stvarnim potrebama škola. Nažalost, preusmjeravaju sredstva za „elitne“ škole, a zanemaruju one u ruralnim dijelovima našeg kantona. Klasičan primjer zanemarivanja je OŠ „Dobroševići“. Također, naša djeca su fizički neaktivna, jer nemaju uvjeta i sala za fizički odgoj. Generalno, u našoj državi malo se ulaže u odgojni proces – navodi Penava.

Posljednja analiza stanja školskih objekata, koju je još prije tri godine napravilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ukazuje na to da većina škola u FBiH treba ulaganja u građevinsko-zanatske radove, elektro i vodovodnu instalaciju, sanitarije, te izgradnju fiskulturnih dvorana. No, „ulaganje u školske objekte zavisi od mogućnosti samih kantona“, poručuju iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH.

Stanje u RS

U Republici Srpskoj u ovoj godini planirana je sanacija šest škola koje su u najlošijem stanju, a čiji učenici i nastavno osoblje već godinama muku muče uglavnom s krovovima koji prokišnjavaju i lošim sanitarnim čvorovima.

Jedna od takvih je i banjalučka OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“, koja će ovog proljeća napokon dobiti novi krov. Izgrađena je neposredno nakon velikog zemljotresa koji je 1969. zadesio Banju Luku i od tada nije bilo nikakvih većih radova niti ulaganja.

– Naša škola je smještena u polumontažnom objektu. Ranijih godina smo imali problema s prokišnjavanjem krova, ali ove godine će to biti riješeno, jer je Ministarstvo prosvjete i kulture RS već izdvojilo novac za sanaciju – kazala je Tatjana Vilendečić, direktorica ove škole.

Prije početka drugog polugodišta u ovoj školskoj godini, dosta problema uočeno je na području bosanskogradiške općine. Nastavnici i učitelji u tim školama najviše se žale na neispravnu vodu za piće, ali i probleme materijalno-tehničke prirode.

– Ne možemo reći da je stanje alarmantno, ali su neophodne određene intervencije. Dosta problema je s dotrajalom stolarijom. Inspekcijski nalazi često nalažu da je voda zabranjena za piće, pa je uzimamo s hidrofora – ističe direktorica OŠ „Sveti Sava“ u Dubravama kod Bosanske Gradiške Murisa Švraka.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS su istakli da je u proteklih osam godina u sanaciju i izgradnju osnovnih i srednjih škola u RS uloženo 55 miliona KM.

– Sanirano je 47 osnovnih škola i četiri fiskulturne sale, a izgrađeno je 13 novih osnovnih škola i 16 sala. Pojedini objekti osnovnih škola i područnih odjeljenja su u prilično lošem stanju, jer ih je većina izgrađena davno i zub vremena ih je prilično nagrizao. Svjesni smo problema s kojim se još zbog dotrajalosti objekata suočavaju pojedine škole u Čajniču, Prijedoru, Krupi na Uni i Nevesinju. Ta pitanja ćemo rješavati u saradnji s lokalnom zajednicom – tvrde u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Samo puka obećanja

Kako se učionice drugog sprata goraždanske OŠ „Fahrudin Baščelija“ ne mogu zagrijati, mališani se tokom zimskog perioda smrzavaju. Kada je u pitanju sanacija te škole, njeno rukovodstvo dobiva samo puka obećanja. Ni simboličnih 35.000 KM, u decembru prošle godine najavljenih od Federalnog ministra obrazovanja i nauke s ministrom Damirom Mašićem (SDP) na čelu, još nije uplaćeno na račun OŠ „Fahrudin Baščelija“.

Svi nivoi vlasti nastoje uništiti obrazovni sistem

Selvedin Šatorović, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, objasnio je da svi nivoi vlasti nastoje uništiti i degradirati obrazovni sistem.

– Nastoje ga uništiti jer se neobrazovnim ljudima lakše manipulira. Upravo iz tih razloga imate značajna ulaganja u ceste, infrastrukturu, jer se ti projekti koriste u svrhu dobivanja izbora. Sve dok se u ovoj državi ne krene ulagati u obrazovni sistem na način da proizvodimo mlade i obrazovne ljude, ova zemlja neće izaći na zelenu granu – upozorava Šatorović te dodaje kako većina osnovnih škola u FBiH ne ispunjava pedagoške standarde i normative.

avaz.ba


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *