KLJUČNO PITANJE DRŽAVLJANSTVA Ako Mevlid Jašarević ima samo državljanstvo Srbije, BiH nema ustavnu obavezu da ga štiti od izručenja

Sam Jašarević je 2022. godine pisao tadašnjem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i tvrdio da  posjeduje isključivo državljanstvo Srbije  

Piše: Semira Degirmendžić

Nakon što je u Sudu Bosne i Hercegovine jutros održano ekstradiciono ročište povodom zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država za izručenje Mevlida Jašarevića, ubrzo bi mogla uslijediti i odluka o ovom zahtjevu.  

U međuvremenu, Raport saznaje da Jašarević posjeduje isključivo državljanstvo Srbije, što ima značajnu ulogu u ovom procesu.

Jer, ukoliko se ova saznanja i zvanično potvrde, ta pravna činjenica pojednostavljuje pravnu poziciju BiH u ovom slučaju, koji od jučer ima međunarodna obilježja.

Pisao Vučiću, htio u zatvor u Srbiju 

Naime, u pravnom sistemu BiH, kao i u većini  država, Ustav pruža zaštitu vlastitim građanima, zabranjujući njihovo izručenje trećim zemljama.

Ali, ako se potvrdi da Jašarević nema bosanskohercegovačko državljanstvo, domaći sudovi i institucije gube ustavnu obavezu da ga štite od ekstradicije. On se onda tretira isključivo kao strani državljanin, što bi, da je i državljanin BiH bila najveća formalno-pravna prepreka za njegovo  izručenje SAD-a.

Sam Jašarević je 2022. godine zvanično uputio molbu i pisao tadašnjem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, tražeći da mu se omogući premještaj kako bi ostatak kazne odslužio u nekom od zatvora u Srbiji. Svoj zahtjev je tada obrazložio riječima da je rođen u Novom Pazaru, da posjeduje isključivo državljanstvo Srbije i da mu se tamo nalazi cijela porodica, ali je pravosuđe Srbije taj zahtjev tada odbilo.

Ako se potvrdi da Jašarević ima samo državljanstvo Srbije, zvanični Beograd, iako je  malo vjerovatno da bi to i tražio, nema pravne mehanizme kojima bi mogao blokirati eventualnu odluku o njegovom izručenju.

Optužnica SAD iz 2012. godine 

Uloga Srbije u ovom momentu svedena je isključivo na nivo konzularne zaštite. To podrazumijeva da diplomatski predstavnici Srbije imaju pravo pratiti zakonitost postupka, posjećivati Jašarevića u ekstradicionom pritvoru i brinuti se o zaštiti njegovih osnovnih ljudskih prava, ali bez mogućnosti uplitanja u meritum sudske odluke.

Srbija bi se mogla aktivno uključiti jedino u teoretskom scenariju, kada bi i sama paralelno podnijela zvanični zahtjev za izručenje BiH zbog nekog djela počinjenog na njenom tlu.

Jedan od argumenata Jašarevićeve odbrane na održanom ročištu zbog čega on ne bi trebao biti izručen jeste pravni institut da se istoj osobi ne može dva puta suditi za isto krivično djelo, jer je Jašarević već odslužio pravosnažnu kaznu od 15 godina zatvora koju mu je izrekao Sud BiH upravo zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 2011. godine.

S druge strane, američko pravosuđe svoj zahtjev temelji na optužnici iz 2012. godine. SAD ne terete Jašarevića općenito za terorizam na tlu BiH, već za pokušaj ubistva službenika ili zaposlenika SAD-a, te za napad na imovinu pod jurisdikcijom američke vlade.

Konačna odluka sada je na Sudu BiH, nakon čega će zadnju riječ i konačni potpis na odluku o ekstradiciji dati ministar pravde BiH.

Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor Mevlidu Jašareviću koji je danas trebao izaći na slobodu nakon što je odslužio kaznu od 15 godina zatvora.

Pritvor je određen nakon što su SAD zatražile uzručenje Jašarevića zbog provođenja krivičnog postupka za pokušaj ubistva službenika ili zaposlenika SAD-a kada je 2011. godine pucao na Ambasadu SAD-a u Sarajevu. 

Prijedlog je uputilo Tužilaštvo BiH nakon verbalne note Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH od 23.10.2026. godine.

Raport.ba

Top