PLENARNA SJEDNICA Odluke Ustavnog suda BiH: Neustavna zabrana simbola ARBiH, oboren veto Cvijanović. Odbijena Komšićeva apelacija

Published On 20. November 2026. | By saliha | Vijesti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je stavio van snage veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kao i odluku Narodne skupštine RS kojom je taj veto potvrđen.

Time je okončan ustavnopravni spor koji je pokrenuo Denis Bećirović, a odluka Predsjedništva BiH o imenovanju četiri člana Komisije od 29. juna 2026. godine ostaje na pravnoj snazi.

Kako je saopćeno nakon 176. plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, održane 19. i 20. novembra, Sud je utvrdio da izjava Cvijanović o proglašenju odluke Predsjedništva veoma štetnom po vitalne interese RS, kao i odluka NSRS kojom je ta izjava potvrđena, nisu u skladu s članom V/2.d) Ustava BiH.

„Ustavni sud je zaključio da su sporna izjava i sporna odluka donesene suprotno ustavnim uvjetima iz člana V/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine“, navedeno je u saopćenju.

Zbog toga su obje odluke stavljene van snage u cijelosti.

Propao pokušaj blokade imenovanja

Podsjetimo, spor je nastao krajem juna ove godine, kada su Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić preglasali Cvijanović i imenovali četiri nova člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Među imenovanima su bila i dva međunarodna stručnjaka koja je nominovao UNESCO, čime je sastav Komisije vraćen u okvire Aneksa VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Cvijanović je 1. jula uložila veto, tvrdeći da je odluka štetna po vitalne interese RS. Narodna skupština RS potvrdila je njenu izjavu 7. jula, čime je imenovanje bilo blokirano.

Bećirović je potom zatražio intervenciju Ustavnog suda BiH, osporavajući mogućnost primjene entitetskog veta na ovu odluku.

Posebno je zanimljivo da je Predsjedništvo BiH još u januaru 2026. godine usvojilo krovnu odluku kojom su promijenjena pravila rada Komisije, ukinut etnički veto pri odlučivanju i predviđen povratak međunarodnih članova.

Cvijanović tada nije iskoristila ustavni rok od 72 sata za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog interesa, pa je ta odluka stupila na snagu i objavljena u Službenom glasniku BiH.

Tek prilikom imenovanja konkretnih članova u junu pokušala je zaustaviti provođenje ranije usvojene odluke.

Ustavni sud sada je utvrdio da njen veto i odluka NSRS nisu ispunjavali ustavne uvjete, čime je uklonjena pravna prepreka imenovanju članova Komisije.

Neustavna zabrana obilježja Armije RBiH

Na istoj sjednici Ustavni sud donio je još jednu značajnu odluku, utvrdivši da član 359b. Krivičnog zakonika RS, kojim je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje i korištenje zastava, simbola, oznaka i pozdrava kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine, nije u skladu s Ustavom BiH.

Sud je obrazložio da pravni propisi Republike BiH koji uređuju izgled i upotrebu simbola Armije RBiH nastavljaju važiti na teritoriji Bosne i Hercegovine na osnovu ustavnog načela kontinuiteta.

Također je naglašeno da Narodna skupština RS nije nadležna odlučivati o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike BiH čiji je kontinuitet ustavno priznat.

Ustavni sud podsjetio je i da Armija RBiH, zajedno sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, predstavlja dio Oružanih snaga BiH, te da su njena obilježja prepoznata u okviru odgovarajućih pješadijskih pukova.

Zbog toga je zaključeno da osporena odredba Krivičnog zakonika RS narušava ustavnu hijerarhiju pravnih propisa i nije u skladu s načelom vladavine prava.

Odluka i o Komšićevom zahtjevu

Ustavni sud odlučivao je i o zahtjevu Željka Komšića za ocjenu ustavnosti odredbi entitetskih ustava koje uređuju zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Komšić je, između ostalog, osporavao činjenicu da pripadnici Ostalih nemaju pravo koristiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i široko definirane liste pitanja koja mogu biti proglašena vitalnim interesom konstitutivnih naroda.

Međutim, Ustavni sud utvrdio je da osporene odredbe ustava Federacije BiH i RS nisu suprotne Ustavu BiH i relevantnim međunarodnim konvencijama.

Sud je naveo da zaštita vitalnog nacionalnog interesa nije zamišljena kao individualno pravo, nego kao mehanizam zaštite zajednica na kojima počiva ustavni kompromis.

Istovremeno je poručio da je na ustavnom zakonodavcu da mijenja postojeći sistem ukoliko se, više od 30 godina nakon rata, smatra da on više nije adekvatan.

Ustavni sud je razmatrao i više pojedinačnih apelacija, među kojima je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog neujednačene sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.

Sve odluke bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH.

Raport.ba


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *