BORBA ZA IMOVINU PREDUZEĆA: Stanići i nakon odlaska krčme Feroelektro

Imovina Feroelektra, ranije procijenjena na oko 31 milion maraka, prodata je praktično u pola cijene kako bi se, primarno, namirio dug prema firmi SA Dagitim (nekada Stanić-invest), a koji iznosi oko 9,5 miliona maraka.

Piše: Dino Cviko

Da bi se namirio dug prema SA Dagitimu (nekada Stanić-invest), prodata je najatraktivnija imovina u Sarajevu preduzeća Feroelektro. Dug prema SA Dagitimu nastao je kada je ova firma kontrolisala Feroelektro, kada su navodno davali pozajmice, a istovremeno nisu ulagali novac u firmu, iako su bili obavezni to uraditi ugovorom o privatizaciji. Švicarska firma koja je vlasnik SA Dagitima je likvidirana, ali novo rukovodstvo Feroelektra, ipak, ne odustaje od imovine.

PAPIR NA VRATIMA

U septembru prošle godine objavljeno je kako je firma BBI Real Estate kupila poslovnu zgradu Feroelektra u Titovoj ulici u Sarajevu i kompleks kompleks građevinskog zemljišta sa skladištem u Halilovićima, također u Sarajevu, za 15,5 miliona maraka.

Od tada je prošlo oko pola godine, ali ova kompanija još uvijek nije ušla u posjed ovih nekretnina. Međutim, to bi se, prema najavama, trebalo desiti već 18. aprila.

„To smo saznali na jedan vrlo nekorektan način. Papir je samo zalijepljen na našu imovinu, na ulazna vrata. Tek kasnije sam dobio i potvrdu advokata“, govori za Žurnal v.d. direktor Feroelektra Mirsad Jašarević, dodajući da oni, ipak, ne odustaju od tih nekretnina.

NAMIRENJE DUGA

Ova imovina, ranije procijenjena na oko 31 milion maraka, prodata je praktično u pola cijene kako bi se, primarno, namirio dug prema firmi SA Dagitim (nekada Stanić-invest), a koji iznosi oko 9,5 miliona maraka. Prije nego objasnimo kako je došlo do ovog duga i zašto je on sporan, pojasnit ćemo šta se dešavalo u prethodnih nekoliko mjeseci.

Nakon održane licitacije na kojoj je BBI Real Estate pobijedio s cijenom od 15,5 miliona maraka, Općinski sud u Sarajevu početkom novembra donosi rješenje o dosudi kojim se određuje da se toj firmi predaju u posjed navedene nekretnine.

Kako se iz Feroelektra na ovo rješenje nisu žalili, ono je postalo pravosnažno. Ono što je sporno jeste da je pravni zastupnik Feroelektra za ovo saznao tek u decembru, kada je rješenje već postalo pravosnažno.

Osnovni razlog zbog kojeg advokat Velija Sabljić nije ranije znao za ovo rješenje je što je u periodu od 18.10. do 11.11. bio u bolnici zbog komplikacija izazvanih koronavirusom. Ubrzo će Feroelektro angažovati novog advokata Mirsada Arslanagića koji je naknadno uložio žalbu i prijedlog za povrat u prijašnje stanje, no to je odbijeno.

U vezi s ovim treba napomenuti da je, prema raspoloživim zemljišno-knjižnim podacima, već odbijen zahtjev firme BBI Real Estate za upis prava vlasništva na osnovu rješenja o dosudi.

U međuvremenu, došlo se do novih saznanja. Kako rekosmo, prodaja imovine izvršena je kako bi se namirio dug prema SA Dagitimu u iznosu od oko 9,5 miliona maraka. Osnivač i vlasnik SA Dagitima je švicarska firma BFS Logistik AG.

Međutim, iz Feroelektra su se obratili sudu u švicarskom Cirihu sa zahtjevom da provjere status firme iz Švicarske. Ubrzo su dobili odgovor u kojem se navodi da je firma likvidirana i brisana 21.12.2020. godine!

Posljedično, iz Feroelektra su pokrenuli postupak za brisanje iz sudskog registra firme SA Dagitim, čime bi se, kako tvrde, ispunili svi uvjeti za obustavu izvršnog postupka kod Općinskog suda u Sarajevu, u kojem se prodaju nekretnine na kojima Feroelektro ima pravo raspolaganja.

U vezi s tim, treba naglasiti da su nekretnine koje se prodaju upisane kao državno vlasništvo, a da Feroelektro ima samo pravo raspolaganja. Uprkos tome, iz Pravobranilaštva BiH se nisu željeli uključiti u postupak, navodeći da nisu nadležni za postupanje u konkretnom slučaju.

Svi ovi navodi, smatra v.d. direktor Mirsad Jašarević, trebali bi biti dovoljni da se zaustavi prodaja nekretnina, odnosno da se izvrši povrat u prijašnje stanje. No, ističe, situacija u kojoj se stvara atmosfera da Feroelektro nestane, nije dobra:

„Sve ovo što se dešava je samo traženje načina da se mi uništimo. Činjenica da nama Ambasada R. Hrvatske duguje četiri kirije, da nama svaki dan dolaze inspekcije, nije ništa drugo nego pritisak, jer ljudi očekuju da mi nestanemo. Kada nestanemo, onda ko je dužan ili ne, hoće li se stečaj provesti ili ne, hoće li se platiti ili ne, postaje potpuno druga priča.“

KAKO JE NASTAO DUG?

Vratimo se kratko u prošlost. Feroelektro, nekadašnji privredni gigant, privatiziran je 2004. godine. Za dva miliona maraka kupila ih je firma Stanić-invest, bliska HDZ-u BiH, koja danas nosi naziv SA Dagitim.

Preuzevši oko 60% vlasništva, ugovorno su se obavezali da će investirati oko 22,5 miliona maraka i zaposliti još 200 radnika. Međutim, sa Stanićima je firma samo propadala, a kasnije će vještak utvrditi da su u firmu uložili tek 1,6 miliona od obećanih 22,5 miliona maraka.

Nakon sudske trakavice, u decembru 2014. godine donesena je presuda kojom se raskida privatizacijski ugovor, a Federacija tek 2016. ponovo preuzima kontrolu nad preduzećem.

Prema navodima iz Feroelektra, nakon prvostepene, nepravosnažne presude, dok je firma još bila pod kontrolom Stanića, SA Dagitim, također pod kontrolom Stanića, tuži Feroelektro koji, sudskom nagodbom od 11. aprila 2013. godine, preuzima dug u iznosu od oko četiri miliona maraka.

„Dug prema Stanićima nastao je po osnovu navodne pozajmice koju su davali Feroelektru u periodu od 2004. do 2016. godine, kada su upravljali Feroelektrom“, govorio je bivši direktor Feroelektra Senad Smajić.

Dakle, dug je nastao jer je SA Dagitim pozajmljivao novac Feroelektru, a istovremeno nisu ulagali novac u firmu, iako su bili obavezni to uraditi ugovorom o privatizaciji.

Već 2015. godine dolazi prijedlog izvršenja kojom SA Dagitim traži navedeni iznos s kamatama, ali izvršni postupak je prekinut naredbom Tužilaštva KS zbog istrage koja je pokrenuta 2015. godine, a u vezi s privatizacijom Feroelektra.

Sredinom 2020. godine Tužilaštvo odustaje od krivičnog gonjenja Gorana Stanića i drugih, a već naredne godine održana je javna prodaja nekretnina, gdje je, ponovimo, BBI Real Estate pobijedio s ponudom od 15.550.000 KM.

Na kraju, podsjetimo kratko da je saga u vezi s privatizacijom Feroelektra trajala više od deset godina, a da je na kraju presuđeno da su Stanići nezakonito izbačeni iz Feroelektra, iako nisu ispunili svoje ugovorom o privatizaciji definisane obaveze.

Žurnal je pisao o tome kako je Federacija, nakon privatizacije, ipak uspjela preuzeti kontrolu nad Feroelektrom, kako je kasnije Ustavni sud BiH pomogao HDZ tajkunu, te kako je konačno Vrhovni sud Federacije Agenciji za privatizaciju FBiH naložio da Stanić-investu, odnosno SA Dagitimu isplati 3,6 miliona maraka glavnice, plus zateznu kamatu zaračunatu na taj iznos od 2004. godine.

O tome koliko je Feroelektro bio profitabilan Stanićima, o čijem poslovanju smo također pisali, najbolje govori podatak koji smo već objavili – samo na osnovu iznajmljivanja nekretnina koje su bile u vlasništvu Feroelektra, tokom 2015. godine inkasirano je oko 1,6 miliona maraka.

(zurnal.info)

BORBA ZA IMOVINU PREDUZEĆA: Stanići i nakon odlaska krčme FeroelektroTop