DRŽAVA NA VJETROMETINI Dodik i Čović spremaju paralizu Ustavnog suda BiH!

Published On 24. September 2022. | By saliha | Aktuelnosti, Vijesti

Piše: Rasim Belko

Dobro oprobane metode blokada i opstrukcija, koje Milorad Dodik i sljedbenici njegove politike često provode po različitim institucijama i nivoima mogle bi uskoro onesposobiti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Naime, sudija Miodrag Simović će 3. novembra okončati karijeru ustavnog sudije i već narednog dana Ustavni sud će biti blokiran. A sudeći po načinu na koji Narodna skupština RS provodi proceduru izbora ustavnog sudije iz RS umjesto Simovića, ta blokada mogla bi potrajati.

Konkurs je raspisan još u aprilu, a zatvoren početkom juna ove godine. Komisija za izbor i imenovanje NSRS okončala je svoj posao, a po konkursnim pravilima prihvaćene su kandidature Ognjena Tadića, Milana Blagojevića, Radomira Lukića, Ljubomira Kuravice, Drage Ševe, Ljubomira Ožegovića, Tihe Džakića i Dijane Savić – Božović.

No, dalje se, očito s namjerom nije išlo. Od početka juna do danas rukovodstvo NSRS i parlamentarna većina nisu ni pokušali izabrati sudiju Ustavnog suda. Ne bi to bilo problematično da do isteka mandata aktuelnog saziva nije ostalo malo vremena i da je teško očekivati da će to uraditi u predizbornoj kampanji. Još teže je očekivati da to urade u postizborno vrijeme.

Dakle, izbor sudije Ustavnog suda BiH iz entiteta Republika Srpska pričekat će novi saziv entitetskog parlamenta. Konstituisanje se može očekivati početkom novembra, što de facto znači da vremena za izbor neće biti. Ono što će također dobro poslužiti kao opravdanje za blokadu Ustavnog suda BiH je i odredba po kojoj Narodna skupština RS nema obavezu prihvatiti konkurs i prijedloge prethodnog saziva, pa je vrlo vjerovatno da će procedura krenuti s početne tačke. Poznavajući sistem u kojem živimo, vrlo je izvjesno da će paraliza Ustavnog suda potrajati najmanje pola godine.

I laik kojem rad i ovlasti Ustanvog suda BiH nisu poznata stvar lako će zaključiti da je pozadina svega kontinuirani pokušaj Dodika, uz podršku Aleksandra Vučića, da ovlada teritorijom i dobrima, čiji je titular država Bosna i Hercegovina. Funkcionalan sud koji poštuje Ustav ove države neće mu to dozvoliti, pa po oprobanoj recepturi Dodik paralizom pokušava stvoriti prostor u kojem će provoditi neustavne zakone do trenutka kada ni eventualne nove odluke Ustavnog suda BiH neće više biti provodive.

Jedan od primjera je projekat Buk Bijela, na čemu simultano rade Dodik i Aleksandar Vučić. Drugi primjeri su Zakoni o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata i Zakon o pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Na ovaj posljednji, kako nam je rekao Faruk Đozić, član Vijeća naroda RS delegati bošnjačkog naroda uložili su Vijeću vitalni nacionalni interes.

Sjednica Vijeća naroda nije zakazana, a kada će ne zna se. Što se tiče Zakona o legalizaciji, Đozić kaže da nije uložen vitalni interes jer smatraju da on ne podrazumijeva prijenos vlasništva nad teritorijom sa države na entitet. Stručnjaci za ovu oblast ne slažu se s ovakvim stavom i pitaju se je li posrijedi neki od javnosti skriveni dogovor.

No, blokada Ustavnog suda mogla bi doći i iz drugog pravca. Mato Tadić otišao je iz Ustavnog suda BiH iz istog razloga zbog kojeg će otići i Simović. No, procedura izbora njegovog nasljednika iz Federacije BiH još nije okončana. I u ovom entitetu kandidati su poznati, spisak je prilično dug a na njemu su imena čak 14 kandidata – Boris Barun, Danica Šain, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević, Mile Lasić i Sanela Butigan Gorušanović.

I kako to obično biva, opet je zapelo u nekoj novoj parlamentarnoj komisiji. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji i bira ustavnog sudiju, Mirsad Zaimović, za Patriju kaže da ovo pitanje nije bilo na dnevnom redu, jer Komisija imenovana za ovo pitanje nije završila svoj posao i dostavila prijedlog.

U državi u kojoj svako osjetljivo pitanje završava na vijećanju ustavnih sudija i gdje su sve češći nasrtaji na ustavnopravni poredak i imovinu, Ustavni sud će uskoro biti onemogoćen za djelovanje. Očigledno je da separatističke politike forsiranim političkim maršem nastoje onesposobiti one koji bi mogli zaustaviti njihov pohod na urušavanje i konačnu podjelu ove zemlje.

Sve to je opasno, ali i puno opasnije imajući u vidu posljednje djelovanje Ureda visokog predstavnika i samog Christiana Schmidta. Dejton, Ustav i poredak ove zemlje uskoro će biti na vjetrometini, jer ih neće imati ko štititi.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *