PENZIONISANI INSPEKTOR SIPA-E Suad Hasanović imenovan u Kolegij direktora Instituta za nestale osobe: Pitali smo ga jesu li mu pomogli Ćulum i Dodik, spustio je slušalicu

Navodno je takvo lobiranje povezano i s činjenicom da Hasanović, dok je bio na visokoj poziciji u SIPA-i, nije poduzeo nikakve korake u vezi s hapšenjem Milorada Dodika

Piše: Semira Degirmendžić

U Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine izabran je novi saziv Kolegija direktora, potvrđeno je za Raport iz ove institucije. Odluka je, kako navode, donesena nakon provedene konkursne procedure i obavljenih intervjua sa kandidatima.

“Odluka je donesena na sjednici Upravnog odbora održanoj 7. aprila 2026. godine, a nakon što je prethodno obavljen intervju sa svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs. Shodno toj odluci, za članove Kolegija direktora izabrani su Suad Hasanović, Nikola Perišić i Šimun Novaković”, naveli su u odgovoru za Raport  iz Instituta.

Novoimenovani članovi dužnost bi trebali preuzeti početkom narednog mjeseca, a na upit Raporta zašto odluka još nije objavljena u Službenom listu BiH, kako nam  je pojašnjeno, ona je upućena u Službeni list BiH i očekuje se njena skorija publikacija.

U praksi, Kolegij direktora dobija dva nova člana, po jednog iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok je Nikola Perišić iz reda srpskog naroda i ranije bio na toj  funkciji.

Inače, za poziciju člana Kolegija iz reda hrvatskog naroda bio je samo jedan kandidat koji je i izabran, dok je za poziciju bošnjačkog člana kolegija direktora bilo više kandidata.

Kontroverze oko imenovanja Hasanovića

Utoliko više je imenovanje Suada Hasanovića iz reda bošnjačkog naroda izazvalo posebnu pažnju i iznenađenje među upućenima.

Naime, Hasanović je donedavno bio inspektor i šef Kriminalističko-istražnog odjela u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i nedavno je otišao u penziju.

Prema informacijama do kojih je došao Raport, njegovo imenovanje prate ozbiljne sumnje i tvrdnje da je na ovu poziciju došao uz političko posredovanje Darka Ćuluma, direktora SIPA-e poznatom po izdaji ove državne agencije i odmetništvu prošle godine tokom kojeg je bio dijelom napada na ustavni poredak BiH, te Ćulumovog šefa Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

Izvori tvrde da je podrška Hasanoviću osigurana kroz političke kanale koji imaju utjecaj na članove Upravnog odbora Instituta koji i bira članove Kolegija direktora i čine ga po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda.

Navodno je takvo lobiranje povezano i s činjenicom da Hasanović, dok je bio na visokoj poziciji u SIPA-i, nije poduzeo nikakve korake u vezi s hapšenjem Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u periodu kada su bili u bjekstvu od pravosuđa i osumnjičeni za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Prema istim izvorima, od Hasanovića se u tom periodu očekivalo da barem ponudi operativni plan djelovanja SIPA-e, s obzirom na njegovu poziciju i čin, naročito nakon što se u martu prošle godine Ćulum odmetnuo iz sistema. Umjesto toga, tvrdi se da je održavao bliske odnose s Ćulumom, uključujući i neformalne susrete susrete i ‘ispijanje kafa’ s njim u Istočnom Sarajevu.

Dodatno, Raportovi izvori navode da je zbog Hasanovića čak razmatrana izmjena Zakona o policijskim službenicima kako bi mu se omogućio ostanak u SIPA-i i nakon penzionisanja, uz obrazloženje da je riječ o bošnjačkom ‘kvalitetnom kadru’ koji bi trebao biti garant zaštite opstojnosti SIPA-e i države iako se Hasanovićev glas nije ni čuo tokom napada i na SIPA-u i na poredak.

Nakon što ta inicijativa nije uspjela, kao ni pokušaj, kako tvrde naši izvori , njegovog angažmana na Aerodromu Sarajevo, otvoren je prostor za njegovo imenovanje u Kolegij direktora Instituta.

Hasanović: ‘Nemam blage veze o čemu pričate’

Raport je kontaktirao Hasanovića i pitao ga da li je u Kolegij direktora Instituta ušao uz intervenciju Ćuluma i Dodika zbog navodne njihove zahvalnosti jer nije uradio ništa na hapšenju Dodika, Stevandića i Viškovića dok su bili u bjekstvu i osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH.

Zanimljivo je da je Hasanović kazao da nema zvaničnu informaciju da je imenovan na tu poziciju.

“Nemam blage veze o čemu pričate, zaista. Prvo, nemam informaciju zvaničnu da sam izabran na tu poziciju, a drugo direktor Ćulum, nema apsolutno nikakav utjecaj na donošenje odluka, to su odluke Upravnog odbora”, kazao je Hasanović.

Na konstataciju Raporta, da je općepoznato da u upravnim odborima, pa tako i onom Instituta sjede osobe koje uglavnom imaju političku pozadinu i podršku, Hasanović je kazao:

“Kad sve znate, što me pitate” i uz riječi ‘Hvala Vam i prijatno’ prekinuo telefonsku vezu, ostavivši nas bez odgovora da li je njegova kćerka zaposlena u SIPA-i u vrijeme mandata Darka Ćuluma na direktorskoj poziciji, a što također tvrde naši izvori.

Imenovanje novih članova Kolegija direktora Instituta prati i informacija da je za poziciju iz reda Bošnjaka u Kolegij konkurisao i Sadik Ahmetović, bivši ministar sigurnosti BiH, bivši državni parlamentarac i dugogodišnji čelnik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari. Prema saznanjima Raporta nadležnima u Institutu i Međunarodnoj komisiji za nestale osobe pisane preporuke za Ahmetovića su poslala i udruženja srebreničkih žrtava genocida, uključujući Udruženje Pokret ‘Majke enklave Srebrenice i Žepe’, zatim ‘Žene Srebrenice’ i ‘Srebreničke majke’. Raport je imao uvid u ta pisma podrške, na koje se oni koji su birali članove Kolegija direktora nisu ni osvrnuli.

U pismima podrške Ahmetoviću naglašava se nekoliko ključnih poruka.

Ignorisane preporuke srebreničkih  udruženja žrtava genocida

Prije svega da institucije poput Instituta i Memorijalnog centra u Potočarima imaju egzistencijalni značaj za porodice žrtava, da osobe koje ih vode moraju imati i stručni i moralni kredibilite, te da je Ahmetović, kao preživjela žrtva genocida i dugogodišnji učesnik u procesu traženja nestalih, kandidat koji razumije težinu i odgovornost te funkcije.

Udruženja podsjećaju da je upravo Ahmetović godinama bio na čelu Upravnog odbora Memorijalnog centra u Potočarima, u periodu kada je obavljen najveći broj ukopa identificiranih žrtava, što kako navode, dodatno potvrđuje njegovu direktnu uključenost i odgovornost u najosjetljivijim procesima.

Majke Srebrenice u svojim pismima ističu da je Ahmetović ‘radio zajedno s njima u svim pravnim i drugim borbama’, te da je pokazao kontinuiranu posvećenost pronalasku posmrtnih ostataka i očuvanju dostojanstva žrtava.

Posebno ističu i dodatnu odgovornost ove funkcije, naglašavajući da član Kolegija direktora Instituta automatski postaje i član Upravnog odbora Memorijalnog centra, zbog čega, kako upozoravaju, izbor mora uključivati osobu s dokazanim moralnim integritetom, iskustvom i razumijevanjem bola porodica žrtava.

Posebno snažna poruka iz pisama jeste upozorenje da bi ignorisanje njihovih preporuka značilo potcjenjivanje žrtava genocida, uz podsjećanje da upravo od Instituta zavisi hoće li posmrtni ostaci njihovih najmilijih biti pronađeni i dostojanstveno ukopani.

Inače, Kolegij direktora je ključno upravljačko tijelo Instituta. Organizira aktivnosti, zastupa je i odgovara za zakonitost rada te provođenje odluka Upravnog odbora. Mandat članova traje četiri godine, uz rotaciju na čelu Instituta svakih osam mjeseci i donošenje odluka konsenzusom.

S obzirom na osjetljivost posla, pronalazak nestalih osoba i rad s porodicama žrtava, svako imenovanje na ove pozicije nosi posebnu težinu.

Upravo zato, kako upozoravaju sagovornici Raporta, ostaje otvoreno pitanje da li će novi članovi Kolegija, a posebno Hasanović, djelovati samostalno u interesu institucije ili pod političkim utjecajem. Sumnje dodatno pojačava njegova ranija pasivnost u ključnim trenucima, zbog čega dio javnosti već izražava bojazan da bi i u novoj ulozi mogao ostati nijem na političke pritiske kojima je Institut često izložen.

Također, kažu i da se otvara i pitanje da li imenovanje tri direktora u Institutu za nestale osobe BiH treba ostaviti u nadležnosti Upravnog odbora ili bi se trebale mijenjati odredbe koje bi omogućile da ova imenovanja vrši ili Vijeće ministara BiH ili Predstavnički dom PSBiH što bi koliko- toliko povećalo transparentnost izbora na ove važne funkcije. 

Raport.ba