KO SE BORI ZA MANDAT: 27 predsjednika stranaka na listama, a ova 4 politička veterana ostaju van trke

Od ukupno 78 političkih stranaka koje su prijavile učešće na izborima, čak 27 predsjednika stranaka odlučilo je da svoje ime stavi na glasački listić bilo kao nosioci lista za parlamente, bilo kao kandidati za neku od inokosnih funkcija.

Ovogodišnji Opšti izbori u BiH ponovo će biti i svojevrsni referendum o političkoj snazi stranačkih lidera, piše Srpskainfo.

Od ukupno 78 političkih stranaka koje su prijavile učešće na izborima, čak 27 predsjednika stranaka odlučilo je da svoje ime stavi na glasački listić bilo kao nosioci lista za parlamente, bilo kao kandidati za neku od inokosnih funkcija.

Drugim riječima, stranački lideri ni ove godine ne žele da izbore posmatraju sa distance.

Naprotiv, veliki broj njih lično ulazi u izbornu trku, pa će rezultat koji osvoje njihova imena ujedno biti i svojevrsno mjerenje njihove političke snage.

Posebno je zanimljiva Republika Srpska, gdje je gotovo cijeli politički vrh odlučio da izađe pred birače.

Lideri RS mahom na listama

Kada se pogledaju kandidatske liste, jasno je da će birači u Srpskoj na njima pronaći veliki broj predsjednika političkih stranaka.

U Izbornoj jedinici 1 lider NPS Darko Banjac prvi je na listi DNS-NPS za Narodnu skupštinu Republike Srpske, dok je u Izbornoj jedinici 3 prava koncentracija stranačkih lidera.

Na listi SP-DEMOS-NDP nalazi se predsjednik DEMOS Nedeljko Čubrilović, dok Ujedinjenu Srpsku predvodi njen lider i aktuelni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Nosilac liste SPS je predsjednik te stranke Goran Selak, dok je na čelu liste „Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić“ upravo lider te stranke Vlado Đajić.

Listu PSS predvodi njen predsjednik Draško Stanivuković, dok je na čelu liste Narodnog fronta liderka te stranke Jelena Trivić.

Predsjednik PDP Republike Srpske Igor Crnadak, takođe je kandidat za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

U Izbornoj jedinici 5 na listi za NSRS nalazi se predsjednik BH Zelenih Sevlid Hurtić, dok je u šestoj izbornoj jedinici prvi na listi Socijalističke partije predsjednik SP Petar Đokić.

Na istoj izbornoj jedinici svog lidera na listu je stavila i RSS – njen nosilac je Slavenko Ristić.

Sve to pokazuje koliko su predsjednici stranaka i ove godine direktno vezali svoju političku sudbinu za izborni rezultat.

Jer, jedno je biti predsjednik stranke i kreirati politiku iz stranačkog vrha, a sasvim drugo izaći pred birače i provjeriti koliko lično vrijedi političko ime.

Od Banjaluke do Sarajeva

Stranački lideri iz Srpske nisu se zadržali samo na listama za NSRS.

Igor Radojičić, lider pokreta „Svojim putem“, nalazi se na listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na čelu liste DNS-NPS za isti parlament je predsjednik DNS Nenad Nešić.

Ni Federacija BiH nije ništa drugačija.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković nosilac je liste za Predstavnički dom PS BiH, dok je na listi Hrvatske petorke predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović. Na istoj listi je i predsjednik HSS Mario Karamatić.

Predsjednik stranke “Naprijed” Šemsudin Mehmedović nalazi se na listi koalicije NES-PDA-Naprijed za Predstavnički dom PS BiH, dok je predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić takođe u izbornoj trci za Parlamentarnu skupštinu BiH.

U trku za Parlament Federacije BiH ulaze predsjednik NES Nermin Ogrešević, predsjednica PDA Elzina Pirić i predsjednik HRS Slaven Raguž.

Šest lidera juri inokosne funkcije

Posebna priča su predsjednici stranaka koji su odlučili da ne traže poslanički mandat, već neku od najvažnijih inokosnih funkcija.

Lider liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović ulazi u trku za člana Predsjedništva BiH.

Predsjednik SDS Branko Blanuša kandidat je za predsjednika Republike Srpske, dok je u istoj trci i Bogdan Jovanović, lider stranke Život.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kandidovali su se i predsjednici tri političke stranke – lider SDA Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić i predsjednik SBB Fahrudin Radončić.

Ovi veterani ostaju van direktne trke

Ipak, među najpoznatijim stranačkim liderima postoje i četiri velika izuzetka.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, i Željko Komšić, predsjednik DF, ove godine neće biti kandidati na glasačkim listićima.

I upravo njihov izostanak daje dodatnu težinu ovogodišnjim izborima.

Dodik zbog pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je izrečena zabrana obavljanja političkih i javnih funckija nije kandidat na izborima.

Čović, dugogodišnji lider HDZ BiH, ovog puta nije kandidat za Predsjedništvo BiH, već je HDZ BiH u trku poslao Darijanu Filipović.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH i aktuelni premijer Federacije BiH, prvi put od 1996. godine neće biti kandidat na izborima.

Željko Komšić, lider DF i aktuelni član Predsjedništva BiH, takođe ne može u novu trku za istu funkciju nakon dva uzastopna mandata. Njegova stranka za hrvatskog člana Predsjedništva kandidovala je Slavena Kovačevića.

Gotovo svi lideri RS na izbornim listama

Kada se sve sabere, politička slika je prilično jasna – u Republici Srpskoj skoro svi predsjednici stranaka koji imaju ozbiljniju političku infrastrukturu svoje ime su stavili na listu.

Izuzetak je upravo Dodik, koji ne izlazi direktno pred birače.

Ostali lideri, od Banjca, Čubrilovića, Stevandića, Selaka i Đajića, preko Stanivukovića, Trivićeve, Crnatka, Ristića i Đokića, pa do onih koji ciljaju Parlamentarnu skupštinu BiH ili inokosne funkcije, žele da lično provjere svoju političku težinu.

To znači da će i ovogodišnji izbori biti ne samo borba stranaka za mandate, već i svojevrsno takmičenje lidera.

Ko ima dovoljno jak lični rejting da povuče listu? Ko će osvojiti mandat zahvaljujući stranačkoj mašineriji, a ko zahvaljujući vlastitom imenu?

I, možda najvažnije – ko će poslije izbora imati dovoljno glasova da ostane na čelu svoje stranke bez ozbiljnijih unutarstranačkih preispitivanja?

Stranke na izbore ukupno izlaze sa ogromnim brojem kandidata, ali je teško zanemariti činjenicu da se među njima nalaze upravo ljudi koji donose ključne političke odluke.

Zbog toga će izborni rezultat za mnoge predsjednike stranaka biti mnogo više od običnog osvajanja mandata.

Za jedne će to biti potvrda političke snage, za druge pokušaj da se učvrste na čelu stranke, dok će za treće izborni rezultat možda otvoriti pitanje – da li je vrijeme za smjenu generacija.

Za razliku od četvorice političkih veterana koji ove godine ne izlaze direktno pred birače, čak 27 njihovih stranačkih kolega odlučilo je da lično provjeri raspoloženje birača.

A nakon 4. oktobra biće mnogo jasnije ko od njih zaista ima biračko tijelo iza sebe, a ko je do sada više počivao na snazi stranačkog imena.

Jer, kada predsjednik stranke stane na listu, izbori više nisu samo test za partiju. Oni postaju test i za njega lično.

Slobodna Bosna

Top