TUŽIOCI PREKINULI ŠUTNJU Milanski tužioci za Spiegel o Sarajevo safariju: ‘Slučaj od kojeg se ledi krv u žilama’
Ako se optužbe pokažu tačnim, ovo bi bio jedan od najsloženijih i najstrašnijih slučajeva u mojih 45 godina rada. Slučaj od kojeg se ledi krv u žilama.“
Tim riječima glavni milanski tužilac Marcello Viola opisuje istragu sumnji da su bogati stranci tokom opsade Sarajeva plaćali kako bi pucali na civile. On i tužilac Alessandro Gobbis, koji vodi predmet, prvi put su javno govorili o istrazi u razgovoru za njemački Spiegel.
Novinar Walter Mayr razgovarao je s njima u oktobru, a reportaža je objavljena 15. novembra. Tužioci pažljivo biraju riječi: ne otkrivaju pojedinačne dokaze, ne procjenjuju broj mogućih učesnika i ne potvrđuju postojanje velike organizovane mreže. Ipak, odbacuju olako proglašavanje cijelog slučaja izmišljotinom.
Rok do septembra 2027.
Milansko tužilaštvo istražuje sumnje na višestruka ubistva iz niskih pobuda. U slučaju osuđujuće presude, počiniocima prijeti doživotni zatvor.
Ključno je utvrditi jesu li se zločinima nad stanovnicima opkoljenog Sarajeva pridruživali stranci koji su dolazili radi vlastitog zadovoljstva, a ne iz vojnih ili političkih razloga.
„U međuvremenu smo prešli otprilike polovinu puta u našoj istrazi“, rekao je Viola Spiegelu.
„Rok traje do septembra 2027. Nakon toga postoje dvije mogućnosti: obustava postupka ili nastavak prema mogućem suđenju.“
Njegove riječi ne predstavljaju najavu sigurne optužnice. Pred istražiteljima je zadatak da više od tri decenije nakon događaja konkretnim osobama dokažu konkretna krivična djela.
Viola smatra „čisto teorijski“ mogućim da su u cijeli kompleks bile uključene različite grupe: dobrovoljci, odnosno strani borci, ali i imućni ljudi kojima je jedini cilj bio da se zabavljaju ubijanjem nedužnih stanovnika BiH. Tu mogućnost tek treba dokazati.
‘Naš pristup je nepristrasan’
Spiegel navodi da je tužilaštvu u januaru 2025. stigla krivična prijava italijanskog autora Ezija Gavazzenija i dvojice pravnika koji su ga savjetovali. Gavazzeni je za knjigu „Vikend-snajperisti“ prikupljao iskaze o navodnim odlascima stranaca na položaje iznad Sarajeva.
Njegove tvrdnje o stotinama učesnika i visokim iznosima plaćanim za ubijanje izazvale su ozbiljne polemike. Postojanje organizovanog „lova na ljude“ u takvim razmjerama nije dokazano.
Gobbis naglašava da istražitelji ne polaze od unaprijed određenog zaključka.
„Naš pristup je isključivo naučan, nepristrasni smo. Da je drugačije, promašili bismo profesiju“, rekao je.
Viola se osvrnuo i na ranije medijske izvještaje da ne postoje dovoljno čvrsti dokazi za optužnicu. Kazao je da ih je iznenadio Reutersov junski izvještaj, zasnovan na izvoru upoznatom s postupkom, prema kojem nedostaju pouzdani dokazi.
Najmanje „upitnim“ smatra i to što pojedini mediji o istrazi pišu koristeći izraze poput „bajke“ i „legende“. Tužioci, međutim, nisu željeli javno izložiti dokaze kojima raspolažu.
Ko je pod istragom?
Prema Spiegelu, među četvoricom dosad obuhvaćenih osumnjičenih nalaze se bivši vozač kamiona iz Furlanije, stariji od 80 godina, i nekadašnji lovac iz pokrajine Alessandria. Istražitelji se bave i imućnim poduzetnikom iz okoline Milana te muškarcem iz Toskane.
U istražni registar upisan je i pripadnik stare milanske aristokratije, koji navodno još nije pozvan na saslušanje. Prema svjedočenju u koje je Spiegel imao uvid, pred bivšim školskim kolegama hvalio se putovanjima u Sarajevo.
Svi osumnjičeni negiraju optužbe za ubistva.
Posebno je osjetljivo razlikovati eventualno učešće stranaca u borbama od tvrdnje da su plaćali za ubijanje civila. Upravo dokazivanje te razlike predstavlja jedan od ključnih zadataka istrage.
Trag prema obavještajnim arhivama
Potencijalno važan pravac istrage vodi prema dokumentima nekadašnje italijanske vojne obavještajne službe Sismi i Ministarstva vanjskih poslova.
Penzionisani sudija Guido Salvini, koji sada kao advokat zastupa interese Grada Sarajeva, tužilaštvu je dostavio informacije o mogućem izvještaju o petorici Italijana zatečenih 1993. u blizini Sarajeva.
Prema navodima dvojice bivših zaposlenika italijanske krizne jedinice u Splitu, taj dokument sadržavao je identitete mogućih učesnika i proslijeđen je Ministarstvu vanjskih poslova u Rimu.
Ako postoji, mogao bi pomoći u provjeri imena, putovanja i veza među osumnjičenima. Međutim, njegovo postojanje zasad nije potvrđeno. Italijansko ministarstvo odgovorilo je Spiegelu da nadležne službe nemaju informacije o tome.
Viola je otvoreno rekao da tužilaštvo još nije zatražilo uvid u te arhive.
„Dosad nismo tražili uvid u spise, ni u Ministarstvu vanjskih poslova ni kod nekadašnje službe Sismi. Procjenjujemo hoćemo li i kada to učiniti. Prema mom mišljenju, pritom ne bismo naišli na otpor“, kazao je.
Svjedokinja pamti goste s noćnim nišanima
Spiegel donosi i iskaz žene koju radi zaštite naziva Ana. Ona vodi imanje i ugostiteljski objekat u blizini Trsta, nedaleko od slovenske granice.
Tvrdi da su nakon izbijanja rata 1992. počeli dolaziti gosti drugačiji od njene uobičajene klijentele: imućni, skupo odjeveni muškarci, uglavnom iz sjeverne Italije.
„Govorili su da idu u Bosnu pucati na civile“, navela je u iskazu datom Salviniju i Gavazzeniju.
Prema njenim riječima, posebno su govorili o djeci, za čije su ubijanje navodno traženi veći iznosi. Tvrdi i da je prepoznala precizno oružje i nišane za noćno osmatranje, jer je u Sloveniji, još u vrijeme Jugoslavije, prošla predvojničku obuku.
Kazala je da se tada usmeno obratila italijanskoj policiji, ali bez posljedica, te da je spremna iskaz potvrditi pred tužilaštvom.
Spiegel naglašava ograničenje ovog svjedočenja: ono samo po sebi ne dokazuje da su ti muškarci stigli u Sarajevo i ubijali civile. Potrebno ih je identificirati i rekonstruisati njihova putovanja.
Od svjedočenja do dokazivanja ubistva
Salvini smatra da različiti, međusobno nezavisni iskazi imaju zajedničku jezgru. Ipak, on u ovom predmetu zastupa interese Sarajeva i njegova uvjerenja treba razlikovati od zaključaka tužilaštva.
Kao najveću prepreku opisuje prelazak sa svjedočenja na optužnicu. Stari pasoši su uništeni, mogući svjedoci umrli, a pojedinačna ubistva izuzetno je teško povezati s konkretnim počiniocima.
Spiegel podsjeća i na istraživanje BIRN-a, koje je otkrilo proturječnosti u dijelu iskaza. Dvojica važnih Gavazzenijevih izvora dovela su u pitanje tvrdnje o stotinama učesnika, a iznesene su i sumnje u detaljne cjenovnike.
Takve nedoumice ne isključuju mogućnost da su pojedinci plaćali za pucanje na civile, ali potvrđuju zašto razmjere i organizaciju navodnih zločina tek treba utvrditi.
Viola, uprkos proteklom vremenu, očekuje podršku državnih institucija.
„Ono što zatražimo, dobit ćemo: najbolju moguću podršku“, rekao je Spiegelu.
Hoće li ta podrška i prikupljeni materijal biti dovoljni za optužnicu, ostaje otvoreno. Tužioci zasad potvrđuju da istraga traje, uz rok do septembra 2027, i odbijaju da njen ishod unaprijed proglase bilo dokazanom pričom bilo izmišljotinom.
Raport.ba








Facebook 11
Twitter 15
YouTube