Poljoprivrednici apeliraju: Kupovinom domaćeg pomoći ćemo da se poljoprivreda ponovno podigne na noge!

Uprkos kataklizmi koju je bh. narod doživio, štetama koje su nanesene stočnom fondu, poljoprivredi, ipak poljoprivrednici prognoziraju da nije sve izgubljeno na domaćem tržištu.

Iznemogla stoka

Očekuju da ćemo, iako u manjoj mjeri, imati i naše proizvode, ali prije svega treba pomoći stanovništvu čija je stoka spašena, da im se dostavi stočna hrana.

Na to ukazuju čelni ljudi poljoprivrednih zadruga širom BiH. I naglašavaju kako je krajnje vrijeme da pokažemo svoju solidarnost kupujući domaći paradajz, paprike, voće.

– Nema vremena za presijavanje, jer smo izgubili bitku s vremenom, ali treba dovesti do kraja ono što je ostalo. Tako dio žitarica čeka žetvu u julu, to su pšenica i ječam. Možemo računati i na ostatak stoke, ali za nju treba dostaviti hranu. Stoka nam je iznemogla i gladna. Neophodno je pomoći u sanaciji terena, jer ljudi hoće da žive od svog rada – kaže Mile Mirković, direktor Poslovnog zadružnog saveza „Agrosemberija“.

– Na poplavljenom području u šest-sedam sela u slivu Drine i Save totalna je šteta. Žitarice, kukuruz, dio povrća u plasteničkoj proizvodnji sve je to uništeno. Sada je važno obezbijediti ovo što je ostalo. Neophodna je hrana za stanovništvo, kao i za spašenu stoku. I potrebna su sredstva za higijenu i dezinfekciju – podsjeća Mirković.

Direktor Zemljoradničke zadruge „Gračanka“ u Gračanici Rasim Husić kaže da su u fazi raspoređivanja rasada.

– Ali to ide otežano zbog pripremanja tla nakon ovih poplava. U svakom slučaju, zasadit će se patlidžan, paradajz, paprika. Prinosi će zbog ovih poteškoća biti umanjeni za 30 posto, ali će ih ipak biti. Mislim da je krajnje vrijeme da dobijemo podršku naših građana da kupuju voće i povrće iz svoje zemlje, a ne iz uvoza. Samo tako će pomoći da se poljoprivreda ponovo podigne na noge – poručuje Husić.

Kasne kulture

On podsjeća i na to da su u poplavama stradale zasađene površine u blizini Spreče, krompir, luk, mladi kupus, pšenica, kukuruz, trave za stoku. Sveukupno je uništeno oko 500 hektara.

I Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo, kaže da se ne može ponovo sijati dok se ne saniraju površine koje su bile pogođene poplavama.

– Mora se ukloniti blato, taj gornji sloj. Uglavnom, moguće je sijati kulture koje se kasno siju, a ove glavne više nije moguće. Recimo, kukuruz za zrno ne može da sazrije ako se sije početkom juna. Mogu se sijati pojedine sorte kukuruza za silažu. Mnogima je uništena stoka tako da im taj kukuruz i ne treba. Drugo, potrebno je sjeme da im neko dadne, mehanizaciju, vještačka đubriva… Znači, potrebna bi bila hitno pomoć i to bespovratna, jer ljudi ne mogu ulaziti u druge aranžmane da bi se zasijalo nešto – navodi Jeleč.

Napominje da je moguće sijati neke vrste povrća kao što je kasni kupus, mahune.

– Međutim, to su vrlo male površine. Praktički veći dio oranica nije moguće iskoristiti do sljedećeg proljeća. Tamo gdje je zasijana pšenica, koja je trebala da se žanje za nekih 40 dana, to je upropašteno – rekao nam je Jeleč.

Otkup mlijeka

Mirković ističe i kako su se u „Agrosemberiji“ u ovom trenutku fokusirali na otkup mlijeka.

– Gdje se voda brzo povukla i gdje je stoka ostala mi smo nastavili s otkupom mlijeka. Isporučujemo ga mljekarskoj industriji u Gradačcu – dodaje Mirković.

avaz.ba