Od ove godine će samo osnovci u Sarajevu polagati maturu

Published On 18. November 2012. | By admin | Aktuelnosti

Od ove školske godine u sarajevskim osnovnim školama za učenike devetih razreda bit će uvedeno polaganje mature, potvrđeno nam je u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Za sada, ovakve odluke nema kada je riječ o srednjim školama.Read More

Kako je izjavio Sretko Žmukić, savjetnik ministra za obrazovanje KS, riječ je o eksternim maturama, tačnije završnim ispitima devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koji će u potpunosti zamijeniti polaganje dosadašnjih prijemnih za upis u srednje škole.

 

Pet predmeta

Eksterna matura je provjera znanja za učenike koju će Ministarstvo organizirati pred neutralnim nastavnicima, odnosno ocjenjivanje će vršiti prosvjetni radnici koji nisu predavali osnovcima u njihovim matičnim školama. Planirano je da ispit za sve učenike bude organiziran istog dana, u isto vrijeme i u istom prostoru koji još nije određen.

– Maturi će pristupiti učenici završnih razreda 71 osnovne škole. Njih oko 2.500 istog dana i u istom prostoru polagat će eksternu maturu u posljednjoj sedmici školske godine u junu – kaže Žmukić.

Već sada se zna da će sarajevska matura obuhvatiti gradivo iz pet predmeta od šestog do devetog razreda. Tri predmeta bit će obavezujući za sve učenike.

– Obavezni predmeti iz kojih će se polagati eksterna matura u KS su maternji i strani jezik te matematika. Dva predmeta koja će učenici sami birati su iz grupe društvenih nauka, kao što su historija ili geografija – najavljuje Žmukić.

Iako su i djeca i roditelji već u strahu od ispita, od kojeg će najviše zavisiti odabir srednje škole u koju će se upisati, Žmukić naglašava da je Ministarstvo u fazi pripreme izrade kataloga ispitnih pitanja, što bi trebalo olakšati testove za osnovce maturante.

Žmukić tvrdi i da je Ministarstvo spremno odgovoriti na sve izazove koje sa sobom nosi ovaj projekt, koji je i u daleko uređenijem hrvatskom sistemu prije dvije godine izazvao pravu buru negodovanja tamošnje javnosti.

Iako u Kantonu Sarajevu smatraju da uvođenjem eksterne mature neće narušiti zamišljeni koncept državne mature te da njihovo iskustvo može biti svojevrsni pilot-projekt za budući ispit na nivou cijele BiH, federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić ne misli tako.

– Bit će problema i poteškoća ukoliko eksterna matura ne bude primijenjena na nivou cijele BiH i mi insistiramo na modelu koji garantira da djeca neće biti diskriminirana i gdje će biti u istom položaju na cijeloj teritoriji BiH. U ovom slučaju to neće biti tako. Jer, šta će biti s djecom koja dođu u Sarajevo na daljnje školovanje iz nekog drugog kantona ili entiteta, a nisu polagala maturu? Pitanje je kako će oni moći upisati srednje škole i koje. Pozdravljam napore Kantona Sarajevo, ali riječ je o problemu za koji se s višeg nivoa mora definirati zajednički okvir – smatra Mašić.

Inače, prijedlogom Federalnog ministarstva obrazovanja, koje je u saradnji s Koordinacijom kantonalnih ministara obrazovanja materijale o mogućim modelima državne mature dostavilo Konferenciji ministara obrazovanja na nivou BiH, zamišljeno je da se uspostavi jedinstven sistem provjere znanja za učenike završnih razreda i osnovnih i srednjih škola na području cijele naše države.

Međutim, kako je u razgovoru za “Avaz” pojasnio Mašić, prijedlozi još nisu razmotreni, jer se duže od pola godine čeka da nadležno Ministarstvo civilnih poslova BiH sazove sjednicu na kojoj će biti aktuelizirano ovo kao i druga pitanja koja trenutno najviše opterećuju sistem obrazovanja u zemlji.

– Još čekamo da ministar Sredoje Nović sazove konferenciju ministara obrazovanja na državnom nivou da bismo mogli nastaviti tu priču. To je jedan ozbiljan projekt, kojem se treba pristupiti sistematski i sagledati sve aspekte njegove provedbe. Ali, u ovom trenutku ne možemo krenuti dalje, jer želimo usaglašen i jedinstven stav na nivou države o ovom pitanju – kaže Mašić.

O razlozima odgađanja sjednice Koordinacije ministara obrazovanja BiH u Ministarstvu civilnih poslova nisu željeli govoriti.

Portparol Zorica Rulj potvrdila je tek da su materijali o prijedlogu uvođenja državne mature dostavljeni. No, kada će sjednica biti održana, nije mogla precizirati.

Dodatni problem je što ni u samoj Federaciji nema jedinstvenog stava o uvođenju polaganja državne mature. U FBiH čak četiri ministarstva obrazovanja, i to ona iz Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona, uopće ne učestvuju u radu Koordinacije kantonalnih ministara.

Ministar Damir Mašić ističe da su razlozi za to političke prirode i o njima nije htio detaljnije govoriti.

 

Loša praksa

Podijeljena su mišljenja o državnoj maturi i u RS. U tom entitetu ne polažu se ni prijemni ispiti prilikom upisa u srednje škole. Nezadovoljstvo obrazovnih stručnjaka, kao i roditelja, govori da se takva praksa pokazala lošom. No, ne bi svi stanje mijenjali jedinstvenim ispitom na državnom nivou.

Prema mišljenju Mire Grbić, direktorice Pedagoškog zavoda RS, a s obzirom na to da je obrazovanje u BiH u nadležnosti entiteta, odnosno kantona, svaki od njih treba odlučiti o tome na koji način će provjeravati postignuća učenika, iz kojih oblasti i na kom nivou.

– Postoji više obrazovnih sistema u BiH, koji se razlikuju u manjoj ili većoj mjeri, te se pitanje uvođenja državne mature usložnjava ako se poštuju specifičnosti svakog sistema – dodaje Grbić.

Aktiv direktora škola u RS rješenje vidi u vraćanju sistema prijemnih ispita.

– Uspjeh u osnovnoj školi nije adekvatno mjerilo znanja učenika. Ulazni faktor je katastrofalan, a trenutno imamo 40 posto odlikaša. Od 2005. godine tražimo da se ponovo vrati prijemni ispit, pregovarali smo s nadležnima, ali nemamo konkretan odgovor – tvrde iz Aktiva direktora srednjih škola RS.

Mirko Banjac, dugogodišnji direktor Pedagoškog zavoda RS, koji je trenutno univerzitetski profesor u Banjoj Luci, smatra da je “apsolutno neophodno uvesti državnu maturu”.

– Smatram da je školstvo u BiH zabrinjavajuće loše i trenutno imamo samo minimume zajedničkog u obrazovanju. Apsolutno podržavam ideju o uvođenju državne mature u BiH i smatram da je to neophodno uraditi – dodao je Banjac.

Prema svemu sudeći, do jedinstvenog stava o uvođenju državne mature u sve škole u BiH neće biti lako doći. Brzo će se i vidjeti hoće li uvođenje eksternih matura pojedinačno po kantonima unijeti dodatni haos među ionako zbunjene i nepotrebnim gradivom opterećene učenike.

 

Dva roka

Za učenike koji eksternu maturu u Kantonu Sarajevo ne polože u prvom roku bit će organizirani dodatni rokovi. Tako će oni koji ne budu imali dovoljno znanja u junu morati “skratiti” raspust i učiti za naredni rok koji će biti organiziran prije septembra, odnosno prije upisa u srednju školu.

 

Jesmo li naučili na vlastitim i tuđim greškama?

Žmukić tvrdi da je Ministarstvo Kantona Sarajevo “učilo” upravo na hrvatskim greškama, ali i vlastitim iskustvima.

– Smatram da mi, ipak, nećemo biti u poziciji kao što je bila Hrvatska. Kanton Sarajevo već 15 godina provodi prijemne ispite i mi smo kroz te modele istražili na koji način koncipirati zadatke koje djeca treba da rješavaju iz bilo koje od oblasti. Mislim da će u Sarajevu eksterna matura u potpunosti uspjeti i, osim prilike za provjeru znanja učenika, dat će i ocjenu postignuća škola i nastavnika – kaže Žmukić.

U Hrvatskoj je polaganje državne mature u srednjim školama i to nakon desetogodišnjih priprema i odlaganja uvedeno 2010. godine. Tada su ispitna pitanja iz hrvatskog jezika izazvala val nezadovoljstva koje je kulminiralo i učeničkim protestima.

Mjesecima su tamošnji mediji kao udarne vijesti pratili reakcije učenika, roditelja, nastavnika i obrazovnih institucija o toj temi. Iako su mnoge stvari promijenjene pod pritiskom javnosti, ni do danas se nije došlo do konačnog rješenja. I dalje su podijeljena mišljenja o tome jesu li ispitna pitanja primjerena učeničkom uzrastu.

 

Slučaj Juditinog prstena

Jedno od ovogodišnjih pitanja iz testa za hrvatski jezik na državnoj maturi je bilo: “Koje je boje prsten, “svjetlo čarljeni rubin” iz “Judite” Marka Marulića”. Mnogi profesori hrvatskog jezika u ovom slučaju su stali na stranu učenika, tvrdeći da je pitanje “apsolutno beznačajno”. Učenici su se i ove godine žalili da je bilo puno “podvala u pitanjima”. Naprimjer, morali su znati da li se u određenom dijelu izražava ironija ili sarkazam, nijanse za koje, kako su rekli, pravi odgovor bi teško našao i profesor književnosti.

 

Šta biste vi odgovorili?

Jedan od učenika koji su ove godine polagali državnu maturu u Hrvatskoj pita tamošnje nadležne: “Kako vam se mogla dogoditi ova greška na pitanje iz državne mature koje glasi: “Koje djelo pripada baroku: a) Dubravka; b) Judita; c) Osman; d) Robinja; – U opisu piše da može biti samo jedan točan odgovor, a Ivan Gundulić je živio u baroku i napisao “Dubravku” i “Osmana”; pitam vas ja što sam trebao zaokružiti?”.

 

Jelena Rozga

Pokušavajući dočarati svu dvosmislenost ispita s kojima su bili suočeni tokom državne mature, jedan hrvatski maturant je na internetskom forumu smisao pitanja iz hrvatskog jezika usporedio sa sljedećom kategorijom pitanja: Jelena Rozga je: a) žena; b) majka; c) kraljica.

 

Avaz

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *