Upoznajte se sa karakteristikama pećine Megara (FOTO)

Pećina Megara, poznata još i kao Kuvija, nalazi se sjeverozapadnoj padini Orlovca, na planini Preslici u zapadnom dijelu planinskog sklopa planine Bjelašnice.

Najlakši pristup pećini je od Tarčina dolinom potoka Bioča. U početku asfaltnim putem, a kasnije dobrim makadamskim putem prema Mehinoj Luci i Dalje prema Laništima, širokog proplanka gdje su se nekad nalazile šumske kuće. Od tog mjesta do pećine vodi šumska staza.

Ulaz pećine nalazi se na 1290 metara nadmorske visine. Od Laništa do pećine je oko 500 metara vazdušne linije.

Pećina je vrlo jednostavnog oblika i sastoji se od jednog jedinog kanala ukupne dužine nešto preko 220 metara. Od ulaza koji je dosta prostran, pećina se pruža prema sjeveroistoku u obliku širokog i prostranog hodnika. Dužina tog dijela je oko 30 metara.

Odatle se pravac naglo mijenja i do kraja pećine zadržava generalni pravac prema jugoistoku. Na 60 metara od ulaza hodnik se širi na prostranu dvoranu dužine oko 70 metara, najveće širine 25 i visine 10 metara. To je takozvana “Fialina dvorana”. Iza ove dvorane pećina se nastavlja nešto užim hodnikom na dužini oko 30 metara do završne dvorane. Dimenzije ove dvorane takođe su impresivne, dužine oko 40, širine 27 i visine preko 13 metara.

Pećina Megara poznata je kao jedno od najbogatijih nalazišta ostataka pećinskog medvjeda (Ursus spelacus) koji je živio u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Prva iskopavanja su vršena 1892. godine i imala su velikog odjeka u tadašnjem naučnom svijetu u Europi zbog svojih nalaza, posebno zbog nalaza najveće lubanje pećinskog medvjeda u ovom dijelu Europe.

Zbog toga je nešto kasnije ovu pećinu posjetio i poznati hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gojanović – Kramberg, čuveni otkrivač krapinskog pračovjeka (neandertalca). Značaj nalaza potakao je i kasnija paleontološka iskopavanja koja je u 1970. godini predvodio M. Malcasz sa Instituta za geologiju kvartara u Zagrebu.

Interesantno je napomenuti da je u ovoj pećini nastala krajem 19. stoljeća prva fotografija iz unutrašnjosti jedne pećine u BiH.

Gotovo cijela unutrašnjost pećine ispunjena je veoma bogatim sigastim tvorevinama: stalagnitima, stalaktitima, stubovima, impresivnim raznobojnim saljevima sa pojavom pećinskog mlijeka, bigrenim kadama od kojih neke tokom cijele godine zadržavaju vodu. Posebno je karakterističan slijev koji svojim izgledom podsjeća na neku mitsku životinju.

MegaraPećinaTarčin