Neraspoloženje ne treba “liječiti” grickalicama

Kad god imamo neki problem, kad nas sustignu brojne obaveze sa kojima ne znamo kako možemo da izađemo na kraj, kada smo neraspoloženi, ponekad utjehu tražimo u hrani, pa “zatrpavamo” organizam raznim grickalicama koje su nam u vidokrugu i na dohvat ruke.

Male promjene u ishrani i svakodnevno hodanje barem pola sata mogu da dovedu do poželjnih promjena u zdravstvenom stanju i postizanju osjećanja zdravstvenog blagostanja ili well-being- a.

U vrijeme praznika uglavnom smo bili euforični, a kada je prošla “sezona” dočeka Nove godine, obilježavanja Božića, sa ogromnom količinom hrane koja nam je bila na meniju, shvatili smo da smo zagazili u februar sa viškom kilograma i navikom da utjehu za sve ono što nas muči i dalje pronalazimo u omiljenim namirnicama.

Profesorica dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, pojašnjava da je uobičajeno da su praznici obilježeni velikom količinom hrane i pića, a praznici su tokom zime smjenjuju jedan za drugim. Kod nekih ljudi zbog konzumiranja velike količine hrane dolazi do pogoršanja zdravstvenog stanja već postojećih bolesti, a kod nekih do povećanja tjelesne mase.

– Kada ustanovimo šta se to desilo i kada prođe euforija, počinjemo da budemo pomalo zabrinuti, a ponekad i nesretni. Bilo bi dobro da pokušamo da hranu koja nam je ostala od praznika podijelimo ljudima kojima je potrebna što je humano i hrišćanski ili da je stavimo u zamrzivač i sačuvamo za neki drugi događaj – istakla je 

dr Novaković i dodala:

– Poslijepraznični period je pravo vrijeme da se koristi jedan drugačiji način ishrane, koji će se zasnivati na velikoj količini sirovog povrća, nešto manjoj količini voća, još manjoj količini mršavog mesa, koje je spremljeno bez prženja na ulju i pečenja. Tokom dana konzumirati dvije šolje niskomasnih kiselomliječnih proizvoda. Bitno je konzumirati dovoljnu količinu tečnosti. Veoma je važno je da se hrana dodatno ne dosoljava.

Avaz.ba

zdravlje