APELACIJA KOMŠIĆA Ustavni sud BiH propustio obavezu da ‘hitno’ reaguje i sebi dodatno zakomplicirao stvari

Published On 15. January 2023. | By saliha | Vijesti

Piše: A. Čorbo-Zećo

Ustavni sud BiH je propustio priliku hitno završiti stvari po apelaciji Željka Komšića u vezi s nametanjem odluke Christiana Schmidta i sada četiri dana (19. i 20. januara plenarna sjednica) pred konačnu raspravu o meritumu apelacije u nezavidnoj je poziciji, jer će odlukom utvrditi i sudsku praksu, a koja će značiti da se ipak u godini kada se održavaju izbori mogu mijenjati izborna pravila.

Donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a čiju je ocjenu ustavnosti zatražio član Predsjedništva BiH Željko Komšić stavljena je na čekanje, dok je istovremeno, Ustavni sud BiH odbio prijedlog za donošenje odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu.

Sada pred samu odluku situacija za sudije je dodatno teža, jer se vlast već počela uspostavljati po odluci koja je stupila na snagu već 3. oktobra.

Ovakav ishod od ranije se naslućivao, posebno nakon što je Gabriel Escobar kazao kako ne vidi zašto bi odluku Ustavni sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. To je bilo 11. novembra nakon čega su se nastavili pritisci na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, s ciljem da se apelacija ili odbaci ili pronađe rješenje koje bi umanjilo efekte odluke.

U tim pritiscima sudije Ustavnog suda BiH zaboravile su na Član 25. Pravila Ustavnog suda koji je propisao da je hitno postupanje po zahtjevima koji se tiču izbornih prava, ali i samog Ustava. Sada su u još težoj situaciji.

„Hitno postupanje je obavezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama“, navodi se u članu 25.

Prema istom Pravilniku predsjednik Ustavnog suda može dati prvenstvo nekom određenom zahtjevu/apelaciji. Predsjednica Ustavnog suda BiH je Valerija Galić.
Stručnjaci su upozoravali da, ukoliko Ustavni sud prihvati apelacije, a formira se vlast, to bi nas uvelo u pravno neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.

No, Ustavni sud BiH tako ne misli.

“Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom”, kaže se u obrazloženju.

Ipak, prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti.

Podsjećamo, Komšić je u apelaciji naveo da je visoki predstavnik odlukama nakon što su građani BiH glasali na opštim izborima “izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila”.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je 2. oktobra odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH).

Schmidt je obrazložio da je cilj izmjena da se poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremena provedba rezultata izbora. Kako vrijeme odmiče zapravo svi uviđaju da ništa nije odblokirano, te pojedini politički predstavnici ponovo pozivaju Schmidta na nove odluke!?

Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH (Srbi, Hrvati i Bošnjaci), imaju po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17. Povećao je i broj delegata iz reda “Ostalih”  na 11.

Delegati u ovom domu federalnog Parlamenta biraju se indirektno u deset kantonalnih skupština, dok se zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju direktno glasovima građana na izborima.

Prema Schmidtovoj odluci, svaki konstitutivni narod i “Ostali” u svakom kantonu će imati mogućnost da imaju barem jednog predstavnika u Domu naroda Parlamenta Federacije, ako je izabran u tom kantonu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *