Dževad Koldžo Ekspert za Raport objašnjava kako je Sarajevo bilo 24 sata bez vode: Nisu smjeli početi radove ako su znali da će padati kiša. A danima je najavljivana

Ne prestaju kritike građana na račun preduzeća Vodovod i kanalizacija te Vlade KS zbog cjelodnevnog zavrtanja vode u nedjelju.

Veći dio glavnog grada bio je bez vode zbog popravke na cijevi, a građani su se pitali je li moguće da cijeli grad ostane bez vode i da nema nikakvog alternativnog cjevovoda.

Kontaktirali smo Dževada Koldžu, eksperta hidrotehnike koji je dugo radio na vodovodnoj mreži u Sarajevu, a sad ih radi po svijetu.

Stupidna priča o ‘rupici od 5cm’

“Ja se trenutno nalazim u državi Malawi u južnoj Africi, nekih 10.000km udaljen od Sarajeva. Već godinama radim na rješavanju problema vodosnabdijevanja isključivo izvan BiH (na 3 kontinenta)  i vrlo rijetko imam vremena a i volje da pratim dešavanja oko VIK Sarajevo. Ovo je jedan koji sam upratio iz prostog razloga što je to očito bila tema dana. Moram priznati da sam prestao čitati o ovom događaju onog momenta kada sam na jednome portalu pročitao stupidnu informaciju kao je Sarajevo ostalo bez vode zbog ‘rupice’ od 5 cm?!”, naveo je Koldžo.

On ističe da se radilo o visokotlačnom transportnom cjevovodu od čelika promjera 800mm.

“Takvi cjevovodi su, samo im ime kaže, izloženi visokim pritiscima, obično iznad 15 bara. E pa kroz tu ‘rupicu’ od 5cm na takvim pritiscima može iscuriti i do 100 litara u sekundi vode  (8640 m3/dan vode). E sada ako znate da je za sve dnevne potrebe jedne osobe potrebno oko 120 l/vode/dan onda je to količina koja bi zadovoljila dnevne potrebe 72.000 osoba. Toliko o ‘rupici’”, objašnjava Koldžo.

On dalje navodi kako se očito radilo o planskom održavanju u sklopu redovnog O&M (rukovanje i održavanje sistema), koji je na vrijeme najavljen ali vjerovatno nije najbolje pripremljen.

“I uz to je nešto i krenulo po zlu, jer je oko 70% grada (ne čitav grad jer znam mnoge koji su imali vodu) ostalo bez snabdijevanja vodom duže od 24 sata. Plan da 70% grada ostane bez vode duže od 24h sigurno nije dobar plan.
 
Kao prvo, svakome mora biti jasno da postoje Standardne operativne procedure za održavanje svakog elementa vodovodnog sistema, i kada je u pitanju visokotlačni cjevovod već samo pražnjenje i ponovno punjenje sistema će uzeti jako puno vremena, jer se to mora raditi izuzetno sporo i oprezno kako ne bi došlo do pojave hidrauličkih udara koji bi prouzrokovali nesagledive posljedice.
 
Kao drugo, veličina problema na samoj cijevi se mogla utvrditi tek nakon što je ista otkopana. A nije mogla biti otkopana dok je bila pod pritiskom. Rad na takvoj cijevi se može porediti sa deminiranjem. Pritisak od recimo 15 bara može uništiti svaku zgradu, a udar mlaza vode pod tim pritiskom na čovjeka bi vjerovatno završio smrtnim ishodom”, jasan je Koldžo.

Navodi kako očito nije dobro tempirano je vrijeme kada se pristupilo radovima.

“Nedjelja ujutro je izbrana vjerovatno jer je po statistici minimalna satna sedmična potrošnja u kontinentalnom dijelu Evrope upravo nedjeljom između 3 i 5 sati ujutro. To bi imalo smisla da su se radovi mogli završiti za jedan, dva ili tri sata, ali se znalo da to nije moguće i zato su trebali da se počnu od utorka u ponoć kada je po statici najmanja dnevna potrošnja.

Čak sam i ja ovdje upratio da FHMZ danima najavljuje loše vremenske prilike, pa su čak upalili narandžasti meteo alarm zbog oborina i jakog vjetra, tako da u takvim uslovima nije smjelo započinjati radove”, istako je Koldžo.

Raport.ba

nestanak vodeTopVodovod i kanalizacija te Vlade KS