ANALIZA JEDNOG POZIVA Okreni moj broj, ti ‘neprijatelju’ moj: Kada god su se Izetbegović i Dodik javno prepucavali, država je nečim zaplatila, a njih dvojica se spasila

Piše: Semira Degirmendžić

Politička scena u Bosni i Hercegovini obilježena je ovih dana intenzivnim podizanjem tenzija uobičajenih za izborne godine. No, jedan politički sukob izaziva posebnu pažnju, a to je onaj između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, predsjednika SDA i SNSD-a.

Ovaj verbalni okršaj započeo je sinoć gostovanjem lidera SDA na Federalnoj televiziji, gdje je, govoreći o političkoj krizi i postupcima predsjednika SNSD-a, izjavio kako se takve stvari na kraju krajeva moraju ‘riješiti nekom silom. ‘

Ova izjava o sili poslužila je kao idealan povod za brzu i oštru reakciju iz Banje Luke, pa se Dodik ubrzo oglasio na društvenoj mreži X, poručivši Izetbegoviću da je ‘ostario i posenilio, te dodavši u svom prepoznatljivom stilu kako je lider SDA ‘nejak za njega, da nema dovoljno kilograma i da se nikada neće ugojiti.’

Kako bi se atmosfera dodatno zagrijala i ‘zakuhao’  javni prostor, u priču su se odmah uključili Dodikovi stranački sljedbenici i dežurni analitičari, podižući narativ o navodnoj ugroženosti Dodika na viši nivo.

Poziv u 13 sati

Usred te medijske ‘paljbe’, Dodik je plasirao  novu informaicju najavivši kako će se ‘danas u trinaest sati telefonski čuti s Izetbegovićem kako bi ga pitao u čemu je zapravo problem.’

Dodik je nakon toga objavio da su razgovorali, a ubrzo se oglasio i sam Izetbegović kazavši da je Dodiku rekao svo što misli i da pozvao ga da snimak razgovora objavi bez cenzure.

Interesantan je ovo rasplet, posebno ako se uzme u obzir da je Izetbegović nakon nedavnih Dodikovih udara na ustavni poredak kategorički tvrdio kako nema nikakve šanse za saradnju i komunikaciju s njim, ali ima s SNSD-om, baš kao da kompletna stranka nije učestvovala u napadima na državu.

U aktuelnoj predizbornoj trci svjedočimo očajničkom oživljavanju starog, provjerenog recepta ‘nabačene loptice’ između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, koji u potpunoj političkoj simbiozi koriste radikalne narative za vlastito političko preživljavanje.

Nakon što je proveo četiri godine u opoziciji, Izetbegović svoju novu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH pokušava spasiti agresivnom mobilizacijom bošnjačkog biračkog tijela, svjesno podižući  tenzije kako bi vratio poljuljani rejting i homogenizovao glasače.

S druge strane, za Milorada Dodika, svaka zapaljiva izjava iz Sarajeva  služi kao idealno ‘pogonsko gorivo’ za njegovu mobilizaciju birača, dok istovremeno svom prividnom političkom neprijatelju diže cijenu i osigurava mu savršen alibi pred sopstvenim biračima.

Ovakav scenarij potvrđuje i historijsko iskustvo koje pokazuje da svaki put kada su javne svađe između Izetbegovića i Dodika kulminirale, iz tog prividnog haosa se izrodilo nešto što je išlo u korist njima dvojici, a donijelo nepovoljan ishod po državu BiH.

Šta govore ranija iskustva o svađama Dodika i Izetbegovića

Najbolji primjer za to je ljeto 2016. godine, kada je javnost sedmicama držana u neizvjesnosti zbog referenduma o neustavnom danu RS i ratnohušačke retorike, a situacija je dodatno bila zaoštrena nepostojanjem konsenzusa zbog evropskog puta BiH. SNSD i Dodik tada su bili u velikom problemu jer bez kredita MMF-a nisu mogli održati likvidnost RS-a.

Spas ‘u zadnji čas’ ponudio im je upravo lider SDA. Naime, kriza i svađa Izetbegovića i Dodika se ‘preko noći završila sastankom u restoranu ‘Barka’ u Istočnom Sarajevu.

Tamo su Dodik i Izetbegović uz ručak postigli dogovor o Mehanizmu koordinacije i pola milijarde teškom kreditu  MMF-a.

 Obje strane i SDA i SNSD su taj ‘dogovor’ predstavljale svojih uspjehom. No, Dodik je imao više razloga za slavlje i Potpisivanjem Pisma namjere, on je odmah odblokirao tranšu kredita.

S druge strane, politički uslov za taj novac bio je pristanak Dodika na Mehanizam koordinacije za EU. Međutim, dogovor iz ‘Barke’ je vrlo brzo počeo da se komplikuje i godine zastoja na evropskom putu koji je pravio i pravi SNSD pokazali su da on u praksi nije zaživio onako kako je predstavljen.

U konačnici, dogovor iz ‘Barke’ i njegov ishod i danas, godinama poslije se spominju kao jedan od najupečatljivijih primjera političke trgovine u kojoj je  Dodik dobio milione za svoj spas, a Izetbegović potpis na deklarativni i klimavi sporazum o evropskom putu.

Slična matrica ponovila se i tri godine kasnije tokom višemjesečne blokade oko slanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO, kada je SDA čvrsto obećavala da neće formirati vlast bez jasnog euroatlantskog puta zemlje.

Kada su tenzije između Izetbegovića i Dodika dosegle vrhunac, potpisan je čuveni ‘Program reformi’ koji je javnosti u Sarajevu predstavljen kao pobjeda SDA, dok je u stvarnosti to bio početak potpunog nespominjanja članstva BiH u NATO-u.

Tim dogovorom je dotadašnje tijelo koje se zvalo  Komisija za NATO integracijski proces Bosne i Hercegovine tiho i uz saglasnost SDA preimenovana u Komisiju za saradnju sa NATO-om, čime je državni kurs prema NATO-u iz smjera članstva promijenjen u smjer saradnje.

Važan je julski kalendar događaja

Svađe između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika bile su izuzetno jake i u vrijeme pokušaja revizije presude u predmetu BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, kada je politička scena gorjela od međusobnih optužbi i blokada državnih institucija.

Međutim, predmet, a s njim i svađa okončan je velikim porazom za  BiH jer je Izetbegović svjesno krio ključnu činjenicu da je mjesecima unaprijed imao pismo iz Haga u kojem je jasno upozoren da Sakib Softić nema legitimitet agenta, zbog čega je Međunarodni sud pravde 9. marta 2017. godine ekspresno odbacio zahtjev, ostavljajući iza sebe duboko razočarenje žrtava i javnosti.

Ovo su samo neki od primjera kako su završavale Izetbegovićeve i Dodikove svađe tokom njihove dugogodišnje saradnje.

Zbog svega toga, dok javnost danas prati novi ‘čin ove uigrane predstave’, pogled treba usmjeriti ka kalendaru značajnih događaja koji nas očekuju u narednom periodu.

Među njima se posebno izdvaja predstojeća sjednica Ustavnog suda BiH, zakazana za 2. i 3. juli, na kojoj će se naći i zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u NSRS za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH.

Riječ je o odredbama koje se odnose na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, na osnovu kojih je Dodik i presuđen, a koje direktno opterećuju političku sudbinu lidera SNSD-a i od toga zavisi hoće li se vratiti na funkciju u vlasti ili će narednih šest godina ostati bez pozicije.

Da li ova najnovija ljetna svađa i zakulisni telefonski razgovori imaju ikakve veze s onim što će se uskoro naći na stolu ustavnih sudija, da to saznamo nećemo dugo čekati.

Raport.ba

Top