Foto: Postavljeni putokazi i hladnjaci do pećine Megara

Prva faza uređenja izletišta Lanište i pristupne staze do pećine Megara u sklopu projekta „Valorizacija pećine Megara“ je završena.

Postavljeni su turistički putokazi prema Laništu na magistralnom putu M-17 te dalje prema samoj pećini.

Također su izgrađene info table od Laništa do Megare što će predstavljati edukacionu stazu u dužini od 800 metara. Edukaciona staza će sadržavati informacije o dendroflori, biljnom i životinjskom svijetu užeg i šireg područja Laništa i Bjelašnice te edukacione table o flori i fauni same pećine. Edukaciona staza sadrži i nekoliko odmorišta te hladnjake. Već ranije je dovedena električna energija do pećine.

Slijedeća faza projekta predviđa sanaciju kostiju unutar pećine, njeno mapiranje po GIS sistemu, izgradnju unutrašnje staze te osvjetljavanje. Ovaj posao će biti realizovan do kraja juna 2013. godine.

Pećina Megara poznata je kao jedno od najbogatijih nalazišta pećinskog medvjeda (Ursus spelacus) koji je živio u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Prva iskopavanja su vršena 1892. godine i imali su velikog odjeka u tadašnjem naučnom svijetu u Europi zbog svojih nalza, posebno zbog nalaza največe lubanje pećinskog medvjeda u ovom dijelu Europe. Zbog toga je nešto kasnije ovu pećinu posjetio i poznati hrvatski geolog i paleontolog Dragutin Gojanović-Kramberg, čuveni otkrivač krapinskog pračovjeka (neandertalca).

Interesantno je napomenuti da je u ovoj pećini nastala krajem 19. stoljeća prva fotografija u unutrašnjosti jedne pećine u BiH. Gotovo cijela unutrašnjost ispunjena je veoma bogatim sigastim tvorevinama: stalgnitima, stalaktitima, stubovima, impresivnim raznobojnim saljevima sa pojavom pećinskog mlijeka, bigrenim kadama od kojih neke tokom cijele godine zadržavaju vodu. Po svom bogatstvu pećinskih ukrasa pećina Megara spada među najljepše pećine u BiH.

MegaraTarčin