Godišnjica Devete brdske brigade : Sponosom se sjećamo naših heroja
Svečanom sjednicom i prigodnim programom kojeg su izveli učenici osnovnih i srednje škole,obilježena je 23. godišnjica Devete brdske brigade. Ostale su, kako je rečeno tom prilikom, da se pamte herojske borbe na Košćanu, Igmanu, Treskavici, Bjelašnici, Kreševu, Kiseljaku, Ilidži…. Hadžićki borci branili su i oslobađali Krajinu i druga mjesta u BiH.
Brojne aktivnosti
Dan ranije cvijeće je položeno na šehidskim mezarjima u Karhimanima, Mokrinama, Bukovici i Rakovici, te spomen-obilježjima u Tarčinu, Pazariću i Hadžićima.Učenjem Fatihe i prigodnim govorimo, još jednom su se posjetili na te velike dane Devete brdske brigade.
Radovi učenika
O Devetoj brdskoj brigadi, kroz likovne radove govorili su učenici osnovnih škola Najbolji su izloženi u holu Multimedijalne sale.
Od učenika OŠ“ 9 maj“ iz Pazarića najboljed radove imli su Amela Karović, Adela Kuldija i Adin Selimović. Iz OŠ „ Hilmi ef Šarić“, nagrađeni su crteži Bilala Fiše, Amela Čekrlije i Naida Tabaka, a iz OŠ „ 6 mart“ Hadžići Adne Ramačević, Lamije Hrnjić i Majde Alihožić.Radove su izlagali i čenici iz OŠ iz Rakovice, koje su u sastavu Devete OŠ Ilidža. Najbolje crteže su imali: Rumejsa Begić, Kenan Figuljanin , Mirnes Mehović i Belma Karović.
Odbranje Put spasa
Ono po čemu se posebno pamti Deveta brdska je odbrana puta spasa, jedine kapije ka opkoljenom Sarajevu. Lokve i Igman su sačuvani. Tokom čitavog rata put je bio slobodan, odbranjen. Pokušano je više puta da se presječe, bilo je ofanziva na Košćan i Lokve, ali uvijek borci i narod izašli su kao pobjednici. Još veći i jači. Time je odbranjeno i Sarajevo.
Put spasa, Bjelašnica i Igman, značio je i život za izbjeglice iz istočne Bosne. Za više od 70.000 njih.Prošli su preko Igmana, Lokava do slobode. Bilo je to, kako su rekli , njihovo novo rođenje.
Čedo, Sudo, Beli, Sreto, Mehmedalija…
Put na Lokvama prvi je odbranio Mehmedijala Hujić, sa svojom grupom gazija,početkom maja 1992.Osujetio je tadašnju namjeru da se put presječe i totalno opkoli Sarajevo, i da se na Lokvama zaumze važna stratška kota.
Ali ,on i njegovi junaci to nisu dali.Tu je položio život. Ostao je na vječnoj straži da se svijedoči o herojskoj borbi heroja, čuvenom Bosanskom otporu koji je zadivio svijet.
Čedo Domuz i njegovi „ vukovi“ nisu dali Brezovaču i Igman. Odranili su ga zajedno sa pripadnicima Devete brdske brigade i učestvovali i jurišali ka oslobađanju Trnova.
Tu su Sreto ,Sudo, Beli i ostali junaci, gdje bi morali ustati kada spomenjemo njihova mena.
A koliko zaista danas cijene te i druge heroje, njih 264 koji su položili živote za odbranu BiH.
Čija je incijativa da se ukine Fond „Mehmedalija Hujić“ ?
U više pisama koje smo dobili građani nas pitaju ko je i zašto ukinuo Fond za stipendiranje studenata i učenika „Mehmedalija Hujić“?. Kome je smetao Fond koji je nosio ime prvog šehida općine Hadžići?
Pitaju hadžićke vijećnike, a i sve druge koji su učestvovali u tome, zašto su donijeli tu sramnu odluku. kako ih nije stid proći ulicom Hadžića. Pitaju boračke organizacije i njihove predstavnike zašto su sramno ćutali i učestvovali u sve tome . ( Ljudi su potpisali puno ime i prezime i možda ćemo objaviti neka od pisama. Bilo bi previše objaviti oko 20 pisama, koliko smo dobili povodom toga, a uglavnom su slična i govore o davanju imena novoj školi )
Po čemu je Čajlaković veći od 264 heroja?
Dosta pismamo, kao što smo rekli, dobili smo i povodom naziva imena nove osnovne škole u Hadžićima.Pitaju da ih je stid što je ta sramna incijativa zaustavljena na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo i kako je uopće bilo moguće da se ime novoj školi da po imenu književnika Envera Čolakovića koji je služio Nezavisnoj državi Hrvatskoj.
A čak 264 heroja, gazije, junaci BiH položili su živote za ovu državu.Po čemu bi bio veći i značajniji Enver Čolaković, koji je služio Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) od ovih heroja koji su životima branili i odbranili domovinu.Zar je on zaslužniji od njih. Zar nije sramno da se štampa knjige Čolakovića, a ne autora knjige „Šest logora pakla“, koji je opisao zločine nad nevinim civilima i logorašima Hadžića,za čije štampanje nije dato ni marka, i koji se danas progoni .
SUBNOR-a: Škola mora nositi ime po herojima Hadžića
Pitaju zar nije čudno da su se jedino predstanici SUBNOR-a Hadžići na proširenoj sjednici , od toliko boračkih organizacija, suprostavili i rekli da nove škole, pored više od 260 hadžićkih šehida, nemože nositi ime po nekome ko je služio ustaškom pokretu, već po herojima Hadžića.
-To je stav oko 600 naših članova.Žalosno je da se pored toliko boraca, velikih gazija,organizatora otpora, koji su prvi , kada je bilo najteži, stali na branik slobode, koji su položili živote za BiH, ova incijativa i našla na sjednici Općinskog vijeća. Porazna je činjenica da su to vijećnici usvojili, a još je žalosnije da se niko od boračkih organizacija, izuzev SUBNOR-a Hadžići, tome nije suprostavio. Nemožemo nekoga pamtiti i veličati što je služio ustaškom pokrenutu.To je suludo, tužno i žalosno, rekao je između ostalog Ibrahim Durmo, član Upravnog odbora SUBNOR-a Hadžići.




















Facebook 11
Twitter 15
YouTube