OZBILJNA PITANJA ZA BIH SNSD pokušava kapitalizirati podršku sporazumu o Južnoj interkonekciji: Da li će na konačnoj ‘fakturi’ biti zahtjev za poništenja pojedinih Schmidtovih odluka

Glasovi SNSD-a za podršku sporazuma o Južnoj interkonekciji  mogli bi biti dio SNSD-ove političke trgovine u kojoj bi se pokušalo otvoriti pitanje povlačenja ili redefinisanja barem pojedinih Schmidtovih odluka

Piše: Semira Degirmendžić

Sve glasnije poruke iz entiteta Republike Srpske, da bi trebalo poništiti odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i aktivnosti koje ih prate pokazuju da je to  tema koja otvara ozbiljna pravna i institucionalna pitanja za BiH.

Jasno je da SNSD insistira na povlačenju Schmidtovih odluka primarno zbog izmjena Krivičnog zakona BiH kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika od 2023. godine postalo krivično djelo na osnovu kojeg je osuđen Milorad Dodik, ali i odluke koja se odnosi na državnu imovinu.

Koji su glavni zadaci Željke Cvijanović u SAD

U pravcu ostvarenja tih ciljeva, kako saznaje Raport, vlasti u RS iznalaze načine za dodatno ‘ubrizgavanje novca’ u lobističke poduhvate u SAD-a koji bi trebali njihovu institucionalnu poziciju pretvoriti u pregovarački kapital.

S tim povodom i namjerom, kažu Raportovi izvori i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ovih dana boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje više priča o entitetu RS i SNSD nego o državi BiH koju bi trebala predstavljati i o čijem je trošku vjerovatno i otišla u Washington.

Susreti Cvijanović s pojedinim američkim zvaničnicima, ovih dana su dio lobističkog paketa u okviru kojeg ona prema tvrdnjama naših sagovornika, prvenstveno ima zadatak potcrtati i ‘podebljati’ ulogu SNSD-a u realizaciji projekta Južna plinska interkonekcija.

Naime, iako se će se Južna plinska interkonekcija prije svega provoditi na teritoriji FBiH , s obzirom da je projekat zasnovan na međunarodnom sporazumu između BiH i Hrvatske , nedavno potpisan u Dubrovniku, taj sporazum da bi stupio na snagu mora proći proceduru usvajanja i ratifikacije u Vijeću ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Glasovi SNSD-a u te sve tri institucije mogu zaustaviti provedbu sporazuma.

Zadatak Cvijanović koja trenutno boravi u SAD, prema navodima Raportovih izvora, jeste da tu činjenicu pretvori u SNSD-ov  ozbiljan politički alat i podlogu za njihove zahtjeve za stavljanje van snage Schmidtovih odluka. Ne svih, kako SNSD pokušava predstaviti u javnosti, nego prije svega one o Krivičnom zakonu BiH.

Drugim riječima, glasovi SNSD-a za podršku sporazuma o Južnoj interkonekciji mogli bi biti dio SNSD-ove političke trgovine u kojoj bi se pokušalo otvoriti pitanje povlačenja ili redefinisanja barem pojedinih Schmidtovih odluka.

Šta ako budući visoki predstavnik stavi van snage dio Schmidtovih odluka?

Pitanje koje je sada neizbježno, jeste,  šta bi se dogodilo kada bi budući visoki predstavnik odlučio da ukine ili stavi van snage primarno Schmidtove odluke koje najviše bole SNSD?

I još važnije, da bi li takav potez mogao imati posljedice po presude koje su već donesene ili po procese koji su u toku, poput onog Dodikovog pred Evropskim sudom za ljudska prava ili onima koji se vode o državnoj imovini?

Odgovor na ovo pitanje je mnogo složeniji nego što primjerice sugerišu pravo i pravna praksa, da u sličnim situacijama nema retroaktivnog djelovanja na već donesene odluke.

Raportov izvor blizak pravnom timu Milorada Dodika, navodi da bi u slučaju da se primjerice u budućnosti poništi odredba Krivičnog zakona BiH, kojim je kriminalizirano neprovođenje odluka visokog predstavnika, da je jasno da to ne bi automatski značilo poništavanje već donesene presude.

Međutim, dalje tvrdi da bi to otvorilo ozbiljan prostor za pravne sporove, poput zahtjeve za obnovu postupka i različita tumačenja principa primjene blažeg zakona, shodno principu da se na optuženog primjenjuje zakon koji je blaži ukoliko je došlo do promjene propisa nakon izvršenja djela ili tokom postupka.

Upravo na tom principu vjerovatno bi se zasnivale eventualne apelacije i zahtjevi odbrane Milorada Dodika ukoliko bi sporna odredba bila ukinuta.

Znači, eventualno ukidanje Schmidtovih izmjena zakona moglo bi postati snažan argument Dodikovog pravnog tima, ali ne i direktan mehanizam za automatsko poništavanje presude.

Pitanje državne imovine jedno je od najosjetljivijih neriješenih pitanja u postdejtonskoj BiH. Visoki predstavnici godinama su insistirali da se državna imovina ne može jednostrano prenositi na entitete dok Parlamentarna skupština BiH ne donese državni zakon koji će jasno urediti tu oblast.

I u činjenici da zabrana raspolaganja državnom imovinom koči Južnu plinsku interkonekciju SNSD vidi kao svoju šansu da entitet RS profitira od ukidanja zabrane raspolaganja tom imovinom koja je na snazi od 2005. godine i dopunjena Schmidtovim odlukama obimu zabrana iz 2022.godine.

Imajući u vidu da sve aktivnosti iz SAD usmjerene ka Južnoj interkonekciji pokazuju da im je očigledno to primarni interes u BiH, jasno je da će SAD tražiti što hitnije rješenje tog pitanja, što ako se isključi eventualno nametanje zakona o državnoj imovini u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH, nikako ne može biti dobro za zemlju.

Jer, konsenzusa zbog negiranja SNSD-a prije svega  i postojanja državne imovine, nema među političkim akterima u BiH, pa jedino preostaje da neki budući visoki predstavnik nametne to rješenje.

Međutim, za BiH i njene građane kojima je ova država jedina domovina ,rješenje nikako ne bi bilo ukidanje zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Takav scenario vjerovatno bi proizveo novu političku krizu sa nesagledivim posljedicama po ustavni poredak, ukoliko bi entiteti, a prije svega RS krenuli u svojatanje te imovine što i sada rade, ali ih koliko toliko postojeća zabrana sprečava u radikalnijem pristupu.

Zato se s pažnjom i prate potezi SNSD-a koji ne žali javnog novca da ostvari, ne opći interes entiteta RS, nego uskostranačke i lične interese unutar tog spektra.

Iako SNSD nije jedini politički akter koji odlučuje o usvajanju akata za taj projekat, činjenica je da su jedini koji hoće da svoju podršku odlukama o Južnoj plinskoj interkonekciji ‘debelo’ naplate.

Raport.ba

Top