Brutalna sječa šuma na Bjelašnici, uništena planinarska staza stara skoro 100 godina

Foto: Ilustracija bespravne sječe drveta

 Na zapadnom dijelu planine Bjelašnice u toku je brutalna sječa šume i to na području između šumske ceste kod Bajte i planinarskih domova na Stanarima i Podgradini, kao i na dijelu između šumske ceste preko Raminog Greba do Stanara.

Na toj se lokaciji nalaze i planinarske staze stare skoro stotinu godina, kojima godišnje prolazi na desetine hiljada planinara, izletnika, turista i drugih ljubitelja prirode, a koje se ovih dana uništavaju i pretvaraju u blatne kaljuge.
“Lobiji na djelu”: Uništavanje ekoloških i socijalnih funkcija šuma

“Bespoštedno se sijeku stabla stara stotinama godinama, kao i stabla sa planinarskom markacijom. Posječena stabla se izvlače velikim traktorima koji ostavljaju trajne ožiljke na tankom sloju osjetljivog šumskog tla. Čak je 80 posto drveća u tom pojasu šume označeno za sječu”, navodi Anes Podić, koordinator projekata u udruženju građana Eko akcija.

On pojašnjava kako će, ukoliko se ovakva sječa nastavi, u čitavom tom šumskom predjelu na duži vremenski period, od barem sljedećih nekoliko decenija, biti potpuno degradirane ekološke i pogotovo socijalne funkcije šume koje su od ogromnog značaja za širu zajednicu, o čemu se, kako zakon nalaže, moralo voditi računa prilikom donošenja šumsko privredne osnove.

“Zadnjih godinu dana svjedočimo devastaciji šuma i brojnim planovima za izgradnju apartmanskih naselja. Uprkos brojnim apelima ljubitelja prirode i planinara, prije nekoliko godina uništena je jedna od najstarijih i najljepših staza na Bjelašnici, Josipova staza koja je vodila od Velikog polja do vrha planine”, navodi Podić.

Pored toga, po zakonu o šumama Kantona Sarajevo, posječeno stablo se ne smije pomjerati od panja, dok se ne obilježi, premjeri i evidentira. Stoga ovakav način rada otvara široke mogućnosti za koruptivne radnje, pojašnjava Podić.

Iz tog je razloga udruženje građana Eko akcija iz Sarajeva 12. juna podnijelo prijave nadležnoj inspekciji, Upravi za šume i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo. Njihove reakcije i odgovor još uvijek čekaju.

Greben Bjelašnice, 12 kilometara dug i više od 2.000 metara visok, vidi se sa skoro svakog mjesta u Sarajevu. Duga tradicija planinarenja i turizma na Bjelašnici nastala je zbog blizine ove planine gradu, zbog ljepote njenih šuma, dolina, grebena, stijena i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Devedeset posto vode kojom se snabdijeva Sarajevo dolazi s područja Bjelašnice i Igmana. Zbog visoke propusnosti tla ovih planina, skoro cijelo ovo područje je označeno kao vodozaštitna zona.

Klix.ba

Bjelašnicasječa šumeTop