SJEĆANJE NA HADŽIĆKE HEROJE :Godišnjica pogibije Čedomoira Bate Domuza i Smaje Some

Published On 21. July 2016. | By admin | Aktuelnosti, Izdvojene vijesti, Multimedija Sve, Vijesti

 

Umjesto Općine Hadžići i boračkih organizacija, koji su do sada bili organizatori , ove godine godišnjicu pogibije Čedomira  Bate  Domuza, kako nam je rekla njegova supruga Vesna, porodica organizuje privatno

 

U subotu 30. jula  godišnjica je pogibije velikih heroja, kada bi  svi  trebali ustati kada se spomenu njhova imena.

Čedomir Bato  Domuz, jedan od prvih komandanata odbrane Igmana, dobitnik  najvećih ratnih odlikovanja : „Zlatnog ljiljana“, nosioc  je  i Ordena zlatnog grba sa mačevima , Policijske medalje za hrabrost i drugih odličja.

Smajo Somo, bio je  najstrai borc na Igmanu,samovoljno je krenuo u borbu za odbranu BiH.

Pamtiti će se da je najstariji borac Igmana  jurišao  rame uz rame  uz mlade borce, volio Bosnu više od sebe.

Čedini „Vukovi s Igmana“ prvi izašli i odbranili  ovu planinu

 

U presudnim trenucima odbrane Igmana, tada jedinog puta  ka glavnom gradu BiH, „ Vukova s Igmana“, dobrovoljci,  kojima  je komandovao  legendarni Čedomir Bato  Domuz,  odbranili  su ovu planinu kroz koju će kasnije proći   više od 70 hiljada izbjeglica iz Istočne Bosne.

Čedomir Bato  Domuz poginuo je 30.jula 1992. godine , prilikog oslobađanja Trnova.

Pamtiti  će se velike bitke i pobjede Čedomira   Domuza  i  njegovih  „ Vukovi s Igmana“,  koji su prvi izašli na  Igman i onemogućili agresoru da stvore poptun obruč  oko glavnog grada BiH

Živio za dan oslobođenja Hadžića

-Bio je veliki profesionalac, izuzetno hrabar čovjek koji je srcem i dušom bio za  BiH , za koju je i život dao.   Čedini borci  bili su dobrovoljci. To najbolje kazuje  o njemu.Govorio je ako pogine da ga sahranimo na Brezovači pored partizanskog   spomen-  obilježja, gdje su kosti 98 oslobodioca Hadžića iz Drugog svjetskog rata. Živio je  za dan kada će se osloboditi Hadžići, ali to, na žalost, nije dočekao,  kazao je jedan od njegovih saboraca.

Pored groba Čedomira Domuza je mezar Adanana Došlića,takođe velikog borca iz posljednjeg odbranbenog rata, koji je izazio želju da se, ako pogine,  sahrani na Brezovači, pored  Čede.

-Brezovača je simbol Bosne. Ovo  je Bosna u malom. Moj Čedo je govorio da će on biti 99 borac, a Adnan je, eto,  stoti.Nekome izgleda to neodgovara, kazala je jednom prilikom na Brezovači  Vesna  Domuz, Čedina supruga, koja je tada dosta kriitike uputila na račun  sadašnje  vlasti.

Godišnjica pogibije Čedomira Bate Domuza i Smaje Some do sada su organizovali Općina Hadžići i boračke organizacije.

VESNA DOMUZ:Čedinu godišnjicu  porodica organizuje privatno

 

Vesna Domuz, Čedina supruga rekla nam je da ove godine Čedinu  godišnjicu pogibije organizuje porodica privatno.

-Pozvala bi sve prijatelje, Čedine saborce da dođu na Brezovaču 30. jula u 10 sati. Kako nam je rekla skupu će se obratiti samo jedan od članova  porodice.

To nam je potvrdio i Zifet Đelko Pidž, predsjednik udruženja Zlatni ljiljani i Zlatna policijska značka.

-Tražila je da cvijeće  na Čedin grob ne mogu  položiti predstavnici Općine Hadžići i boračkih organizacija.To moramo ispoštovati. Biti će počasna straža i počasni vod. On je veliki heroj, sa više najvećih odlikovanja.O razlozima nezadovoljstva  moramo sjesti , detaljno razgovarati i sve greške ispraviti.Cvijeće na mezar  Smaji Somi u Karhimanima položiti ćemo u 9 sati, pročuti Fatihu, i odati počast i tom velikom borcu.

Boračka udruženje više rade za  političke partije

Još ranije ministar za boračka pitanja KS  Muharem  Fišo kritikovao je rad boračkih organizacija u Hadžićima.Rekao je da oni više rade za  sebe i svoje političke partije u odnosu na boračke organizacije.Neki su tu, kako je rekao,  po 15 i više godina,- da je veliki broj boračkih organizacija, da gotovo svaka ima sekretaricu, telefone…

Da je to zaista tako pokazuje više  primjera.

Sramna je činjenica da boračke organizacije ni prstom nisu mrdnule  kada je nekom palo na pamet da ukine Fond sa imenovom „Mehmedalije Hujića“ , koji bi  mladi trebali pamtiti kao   prvog šehida Općine Hadžići.On je poginuo na Tinovu, i zaustavio agresora da  prodre u Lokve i presječe  jedinu komunikaciju ka glavom gradu BiH.

Sramna je činjenica, također, da boračke organizacije ništa nisu učinili da ime nove škole u Hadžićima dobije neko od velikih Hadžićkih heroja.Na Općinskom vijeću  bila je usvojena sramna  odluka da nova škola u Hadžićima  nosi ime po  Enveru Čolakoviću koji je,  služio ustaškom pokretu Ante Pavelića, kako je to rečeno na Skupštini Kantona Sarajevo.

Tome su se jedino suprostavili iz udruženja antifašista i boraca NOR-a, koji su sa proširene sjednice Upravnog odbora izdali  i služeno saopćenje. Kazali su da bi umjesto Čajlakovića, koji je bio u službi zločinca Pavelića, škola morala nositi ime po nekom od naših, velikih hadžićkih  boraca.

Boračka udruženja srmano šute- ni jedna ulica ne nosi naziv po nekom od heroja

Hadžići su jedina općina u BiH da niti jedna  od 149 ulica, škola niti druga ustanova, ne nosi ime po nekom od hadžićkih heroja.I ovdje boračka udruženja ništa nisu učinili. Sramno  su šutjeli.Očito je da rade po uputama svojih stranaka. Tako Hadžići i dalje drže neslavni  rekord kao su jedina općina u državni da niti jedna ulica, škola niti druga ustanova ne nosi ime po nekom od velikih heroja.

Mogli bi zaista mnogo toga nabrajati i čuditi im se.Poput  pitanja zašto boračke organizacije na pismeni zahtjev autora knjige „Šest  logora pakla“, nisu uputili dopis Općini Hadžići i Vijeću da se finansiski pomogne , jer je knjiga , po recenziji Instituta ta istraživanje zločina i Međunarodnog prava Unvrziteta u Sarajevu optužnica za zločine na području Općine Hadžići.Tako je čovjek sam finansirao veliko djelo od društvenog značaja. Sramno!

Mnogo je drugih pitanja, o kojima javno govore građani.

Kada zahtjev  autora knjige „ Šest logora pakla“nije prošao na Koordinacijonom odboru boračkih organizacija Općine Hadžići, Upravni odbor udruženja antifašista i boraca NOR-a to su učinili sami i uputili dopis Općini, kojeg  ćemo  objaviti u narednom periodu.

Mnogo je toga drugog, i očito boračke organizacije i njihovi predstavici morali bi ostaviti svoje političke partije i posvetiti se borcima. Zar nije sramno da im je porodica Čedomira Domuza otkazala da oni budu organizatori , i da će od ove godine porodica Domuz  privatno organizovati godišnjicu ovog velikog heroja.

Zaista ,vrijeme je da se nešto učini u boračkim organizacijama.

 

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *