873x40a0

Vitamini i minerali: Kalij za pravilan srčani ritam

Objavljeno 27. November 2017. | Autor: saliha | Magazin

 Jedan od najbitnijih elemenata važnih za normalno funkcioniranje organizma je kalij (hemijska oznaka „K”), mineral kojeg u ljudskom organizmu imamo čak 0,2 odsto od ukupne mase. To znači da osoba teška 60 kilograma u tijelu nosi 120 grama kalija.

 Funkcije u organizmu

Joni kalija su sastavni elementi mnogih proteina i enzima, a njegova biohemijska funkcija je velika:

- ulazi u sastav ćelijskih membrana tkiva (minimum 95 posto kalija je u ćelijama, ostalo je u krvi),

- učestvuje u proizvodnji i djelovanju hormona,

- utiče na regulaciju krvnog pritiska,

- čuva krvne sudove od oksidativnog djelovanja,

<195> utiče na pokretljivost probavnog trakta,

- utiče na kiselo-baznu ravnotežu organizma,  

- učestvuje u metabolizmu glukoze i insulina,

- utiče na rad bubrega kao i na ravnotežu tečnosti i elektrolita.

Kalij se može osjetiti po ukusu jer aktivira tri od pet tipova ukusa, prema koncentraciji. Umjerene koncentracije kalija u mlijeku i sokovima imaju sladak ukus; nešto veće koncentracije postaju gorke, a najveće količine postaju slane po ukusu. Ukus slanog i gorkog postaje izazov kada kalij treba unositi u okviru suplemenata.

Preporučena doza

Na svu sreću, kalij se najbolje unosi putem hrane. Normalan unos postiže se raznovrsnom ishranom, jer je prisutan u gotovo svom voću, povrću, mesu i ribi.

Epidemiološke studije pokazuju da ishrana bogata kalijem može smanjiti rizik od hipertenzije i eventualno od moždanog udara. Preporučena dnevna doza je od 4,7 miligrama kalija, dok većina stanovništva u razvijenim zemljama unosi jedva polovinu od ove količine.

Ishrana sa malom količinom kalija može dovesti do hipertenzije i hipokalemije. Sa druge strane, ne bi trebalo pretjerivati sa suplementima.

Namirnice bogate kalijem

Namirnice sa visokim koncentracijama kalija su peršin, suhe kajsije, mlijeko, čokolada, jezgrasto voće (posebno bademi i pistaći), banane, kokosova voda, soja, mekinje, avokado, špinat, batat (slatki krompir), kefir, jogurt, grah, kelj, gljive, bijeli krompir, paradajz (svjež, kao pire ili sok), cvekla, lubenice, dinje.

 

Avaz.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>