DOSSIER KAKO JE OPLJAČKANA NAŠA INDUSTRIJA (4): Fondovi su uspostavili paralelni platni sistem!

Prvim krugovima privatizacije najviše su bili pogođeni radnici, naročito onih firmi koje su imali nekretnine na atraktivnim lokacijama. Nakon deceniju i po tog svojevrsnog “pročišćavanja” firmi, isti odnos samo ovoga puta prema svojim malim dioničarima imaju privatizacioni fondovi te društva koja njima upravljaju

 Piše: Amarildo Gutić

Inspektori SIPE dostavili su ovih dana Tužilaštvu BiH izvještaj o krivičnim djelima protiv pet osoba te dva inostrana pravna lica zbog sumnjive kupovine dionica Bosnalijeka. Djela su kvalifikovana kao organizovani kriminal, zloupotreba položaja ili ovlasti te pranje novca. Detalji o osumnjičenima i konkretnim (ne)djelima biće uskoro poznati, no manire slične spornim trgovinama dionica Bosnalijeka, u praksi su sve češća pojava.

Žurnal je prethodnih godina iscrpno izvještavao o sumnjivim radnjama tokom kupovine dionica Bosnalijeka. Ukratko, Fond “Haden” iz Luksemburga kupovao je za račun dvije ruske kompanije dionice Bosnalijeka, čiju je cijenu unaprijed dogovorio sa njima poznatim prodavcima, koji su pak ranije kupovali dionice od malih dioničara. Zakonski, kupoprodaja dionica morala bi biti putem berze, a cijena formirana na osnovu ponude odnosno potražnje.

“Meni su nudili da dionice Bosnalijeka prodam po zvaničnoj berzanskoj cijeni od 14 maraka, dok bih u kešu, dakle “na crno” dobio još najmanje marku i po po dionici, “ prisjeća se za Žurnal Halil Čengić, jedan od malih dioničara.

Čengić nije, ali bilo je dioničara koji su na to pristali. Više od 500 hiljada dionica “Haden” je kupio od, može se reći unaprijed obaviještenih berzanskih mešetara, putem dva fonda od kojih je jedan bio registrovan na Kajmanskim ostrvima. Dio dionica prodan je putem bankovnih skrbničkih računa, što je legalan način skrivanja imena vlasnika dionica. Koliko će tužioci uspjeti povezati sve transakcije i vlasnike spornih kupoprodaja, još nije poznato, no slučaj sa Bosnalijekom je po svemu sudeći, samo jedan u nizu.

 HADENIZACIJA NA DJELU

 Izvori Žurnala bliski berzanskim transkacijama tvrde da je sve pristunija svojevrsna “hadenizacija” tržišta kapitala u BiH.

“Dionice privatizovanih firmi su sada samo moneta putem koje egzistira svojevrsniparalelni platni sistem unutar fondova i osoba sa njima povezanim. Velika količina novca cirkuliše na crno. Nedavno je za dionice jedne tuzlanske firme nuđeno po 10 maraka više nego što je cijena na berzi, naravno sa isplatom u gotovini, što je krivično djelo,” tvrdi za Žurnal drugi sagovornik, uz uslov anonimnosti.

Pojednostavljeno, trgovina dionicama fiktivne vrijednosti, plaćenim samo “na papiru”, mogla bi se tretirati kao svojevrsni upad u platni sistem BiH! Niz je transakcija koje su neupućenima u način berzanskog poslovanja teško shvatljive. Oni koji žele da učestvuju u kupoprodaji putem berze mogu samo konstatovati da je primjera radi neki fond prodao svoje dionice ispod cijene, ali samo “odabranima”, a zatim od isto tako “odabranih” kupuje dionice neke firme iznad realne vrijednosti. Ukratko, bogati postaju još bogatiji, mali dioničari gube i ono malo što su uložili. 

Naš sagovornik je Žurnalu ukazao na nekoliko primjera. Iz razumljivih razloga ne možemo navoditi nazive fondova.

Čudno je da neko u ime Fonda prodaje dionice Telekoma, a onda kupi dionice jedne firme po uvečanim cijenama. Imamo i primjer da jedna banka uloži novac u Fond, a potom Fond kupuje dionice te iste banke!?  Ili poznata sarajevska firma svojevremeno je krenula u dokapitalizaciju. Prvo je vještački podignuta cijena dionice. Jedan veliki fond uložio je 6 miliona, pratili su ga još neki, da bi nakon dokapitalizacije i “usisavanja” 15-ak miliona koji su odmah proslijeđeni za isplatu dugovanja, cijena dionice smanjena za 40 posto. Zato se pojedinci bore za uspostavu kontrole nad fondom, a to je moguće već sa nekih 10 posto vlasništva, kako bi izvlačili novac, umjesto da rade u interesu malih dioničara, kojih u nekim fondovima ima i po 30 hiljada, kaže sagovornik Žurnala.

Poseban problem je potpuna nezainteresovanost kontrolnih organa za aktuelna dešavanja na tržištu kapitala. Komisija za vrijednosne papire godinama je na ivici kvoruma, a mandat preostala tri od 5 članova komisije istekao je prije skoro devet godina! Nadležnost za imenovanje članova komisije ima predsjednik Federacije, koji potom uz saglasnost potpredsjednika dostavlja imena na potrđivanje federalnom parlamentu. No, kako su stranke interesne organizacije, sve imaju svoje razloge da odugovlače sa imenovanjima. Dosadašnja komisija je očito “dobro” uradila povjerene im zadatke.

KAKO OTVORITI FONDOVE ?

Prvim krugovima privatizacije najviše su bili pogođeni radnici, naročito onih firmi koje su imale nekretnine na atraktivnim lokacijama. Nakon deceniju i po tog svojevrsnog “pročišćavanja” firmi od radnika, isti odnos samo ovoga puta prema svojim malim dioničarima imaju privatizacioni fondovi te društva koja njima upravljaju.

Poseban otpor političkih struktura, sve sa interesnim skupinama u pozadini, jeste upravo po pitanju izmjene zakona kojim bi Zatvoreni investicioni fondovi bili transformisani u Otvorene investicione fondove. O tome ni riječi nećete čuti niti od jedne parlamentarne stranke u Federaciji. Kažemo u Federaciji, jer je Republika Srpska na to zakonom obvezala ZIF-ove. Sada mali dioničari u RS mogu u svakom trenutku vratiti uloženi novac, umjesto da budu samo nijemi posmatrači kako neko drugi njime upravlja, bez mogućnosti da nešto i zarade.

Na godišnjem nivou Društva za upravljanje fondovima uzimaju naknadu od dva posto vrijednosti fonda.Tako se iz fondova izvlači novac, odnosno uzima novac malih dioničara, kojima pak upravljačka društva ne odobravaju niti marku dividende. Tako mali dioničari imaju sve manju vrijednost u fondovima, sve dok društva za upravljanje ne ‘isisaju’ fond samo na osnovu svoje provizije,upozorava u ime Udruženja malih dioničara “Dividenda” Halil Čengić.

Prema podacima Komisije za vrijednosne papire, Društva za upravljanje fondovima u Federaciji su u 2016. godini ostvarila prihod u iznosu nešto većem od 10 miliona maraka. Zato i ne čudi sveprisutni otpor zakonskim izmjenama… 

(nastaviće se)

(zurnal.info)

Kako je opljačkana privredaTop