Glad životinje tjera na neprirodno ponašanje :Divlje svinje sve češće hranu traže u naseljima
Nedostaje hrane u šumama.Čovjek drastično narušio prirodni sklop, i posljedice toga se osjećaju. Nedavno u naselju Donja Bioča poljoprivredni proizvođač Šaćir Tabak morao autom stati da bi propustio krdo od 20 divljih svinja, a prije dvije godine u Pazariću, na magistralnom putu za more, kamion pregazio čak 15 divljih svinja.
Učestali upadi divljih životinja u naseljena mjesta posljedice su nedostatka hrane u šumama.Stručnjaci su odavno upozoravali da je narušen prirodni sklop,da je čovjek prirodi povrijedio srce i duša, da se šume nekontrolisano sjeku, da je u šumama sve manje divljih kruška, jabuka i drugih stabala kojima su medvjedi, divlje svinje, lisice i druge životinje hranile…
KRDA DIVLJIH SVINJA
Zbog toga sada životinje prestaju biti oprezni i napuštaju svoja prirodna staništa, te se sele bliže naseljinim mjestima, uništavajući usjeve i druge izvore hrane.
-Dođite ovdje predveče na put za Igman, upalite svjetla na autu i vidjeće u krdima divlje svinje.Uništavaju sve pred sobom. Slaba vam je korist ako ste njivu zagradili. Po stopalima i uvalama na zemlji može se predpostaviti da neki od njih imaju 200 – 300 kilograma.Sila je to. Šta ćete vi njima. Pogledajte, krompir su porovili.Gdje god prođu naprave haos, kaže Harun Zećiri, iz Brezovačke ulice u Hadžićima.
Šaćir Tabak poljoprivredni proizvođač zdrave hrane iz Tračina više godi nadležnim se žalio zbog šetata od divljih svinja. Samu heljdu sijao je na više stotina dunuma.
SMANJIO PROIZVODNJU
–Da bi se naplatila šteta zakon nalaže da posjed morate propisno zagrati. Ja zemlju uzimam u zakup, i ne isplati mi se bacati pare na ograde, jer pitanje nje hoću li tu naredne godine sijati.Zato sam ove godine sazijao samo 100 dunuma heljde.Nekada sam sijao na više stotina, moja je heljda preko Klasa išla na inostrano tršište. Sada sam uveliko morao smanjiti proizvodnju.Ne tako davno Hadžići su bili poznati po proizvodnji zdrave hrane. Sijalo se na sve strane. Sada su njive zapuštene. Poljoprivredi se ne pridaje značaj kao ranijih godina. Ne znate ako posijete hoće li to uništiti divlje životinje.Čitavu godinu čovjek se muči, ore, plaća đubrivo i na kraju vam to unište divlje svinje. To je žalosno, kaže Tabak.
Ističe da se divlje životinje sve češće viđaju i u naseljima.
-Nedavno, u Donjoj Bioči morao sam stati autom da prođu divlje svinje . Bilo ih je najmanje dvadeset. Strah vas pogledati.Nedo Bog da je tada naišao čovjek. Ovo je naseljo mjesto, ljudi se kreću, ima djece, svega.Nekada ste divlje svinje mogli vidjeti samo daleko od naseljog mjesta, sada silaze u naselja, kaže Tabak.
DIVLJE SVINJE MAGISTRALOM
Koliko su se divlje svinje udomaćile, ili bolje rečeno, što su kazali stručnjaci, narušen prirodni sklop, govori i podatak da je prije dvije godine u Pazariću, na magistralnom putu Sarajevo- Mostar, čovjek kamionom zgazio čak 15 divljih svinja.Ističu da je umjesto kamiona tada naišao luksuzni automobil, sumlja se da bi od silne udara u automobilu iko preživio.
-Policija je tada izvršila uviđaj, a i predstavnici lovačkog društva bili su prisutni, kaže nam Miralem Durić, sekretar LD „Bjelašnica“ Hadžići.
Ističe da društvo čini sve da se životinje prehrane.
Prehrana i zaštita divljači
– Nama je prevashodni zadatak da uzgajamo i zaštitimo životinje,a za to treba puno ljubavi, rada i odricanja.Kupili smo sedam hranilica, 10 tona kukuruza, 600 kilograma soli, i sve smo to odnijeli u šumu izvan naselja.Mi sa svoje strane činimo sve, radimo u skladu zakona, i poštujemo godišnji plan nadležnog ministarstva koji nam propisuje koliko se šta može ustrijeliti.Mnogi misli da lovci samo ubijaju divljač. Zadatak lovačkog društva je prije svega prehrana i zaštita divljači, i to uspješno radimo, kaže Durić.
Facebook 11
Twitter 15
YouTube