Glad životinje tjera na neprirodno ponašanje :Divlje svinje sve češće hranu traže u naseljima

Published On 7. August 2019. | By saliha | Aktuelnosti, Izdvojene vijesti, Multimedija Sve, Vijesti

Nedostaje hrane u šumama.Čovjek  drastično narušio prirodni sklop, i posljedice toga se osjećaju. Nedavno u naselju Donja Bioča poljoprivredni proizvođač Šaćir Tabak morao autom stati da bi propustio krdo od 20 divljih svinja, a prije dvije  godine u Pazariću, na magistralnom putu za more, kamion pregazio  čak 15  divljih svinja.

Učestali upadi divljih životinja u naseljena mjesta posljedice su nedostatka hrane u šumama.Stručnjaci su odavno upozoravali da  je  narušen  prirodni sklop,da je čovjek prirodi povrijedio  srce i duša,  da se šume nekontrolisano sjeku, da  je u šumama  sve manje  divljih  kruška, jabuka i drugih  stabala kojima su medvjedi, divlje svinje, lisice i druge  životinje hranile…

KRDA DIVLJIH SVINJA

Zbog toga  sada životinje prestaju biti oprezni i napuštaju svoja prirodna staništa, te se sele bliže naseljinim mjestima,  uništavajući  usjeve i druge izvore hrane.

-Dođite ovdje predveče  na  put za Igman, upalite svjetla na autu i vidjeće u krdima  divlje svinje.Uništavaju sve pred sobom. Slaba vam je  korist  ako ste njivu zagradili. Po stopalima  i uvalama na zemlji može se predpostaviti da neki od njih  imaju 200 –  300  kilograma.Sila je to. Šta ćete vi njima. Pogledajte, krompir  su porovili.Gdje god prođu naprave haos, kaže Harun Zećiri, iz Brezovačke ulice u Hadžićima.

Šaćir Tabak  poljoprivredni proizvođač zdrave hrane  iz Tračina  više godi nadležnim se žalio zbog šetata od divljih svinja. Samu heljdu sijao je na više stotina dunuma.

SMANJIO PROIZVODNJU

Da bi se naplatila šteta zakon nalaže da posjed morate propisno zagrati. Ja zemlju uzimam u zakup, i ne isplati mi se  bacati pare na ograde, jer pitanje nje hoću li tu naredne godine sijati.Zato sam ove godine sazijao samo 100 dunuma heljde.Nekada sam sijao na više stotina, moja je heljda preko Klasa išla na inostrano tršište. Sada sam uveliko morao smanjiti proizvodnju.Ne tako davno  Hadžići su bili poznati po proizvodnji zdrave hrane. Sijalo se na sve strane. Sada su njive zapuštene. Poljoprivredi  se  ne  pridaje značaj kao ranijih godina. Ne znate ako posijete hoće li to uništiti  divlje životinje.Čitavu godinu čovjek se muči, ore, plaća  đubrivo i na kraju  vam to unište divlje svinje. To je žalosno, kaže Tabak.

Ističe da se divlje životinje sve češće viđaju i u naseljima.

-Nedavno, u Donjoj Bioči morao sam stati autom da prođu  divlje svinje . Bilo  ih je najmanje dvadeset. Strah vas  pogledati.Nedo Bog da  je tada  naišao čovjek. Ovo je naseljo mjesto, ljudi se kreću, ima djece, svega.Nekada ste divlje svinje mogli   vidjeti samo daleko od naseljog mjesta, sada silaze u naselja, kaže Tabak.

DIVLJE SVINJE MAGISTRALOM

Koliko su se divlje svinje udomaćile, ili bolje rečeno, što su kazali stručnjaci, narušen prirodni sklop, govori i podatak da je prije dvije  godine u Pazariću, na magistralnom putu Sarajevo- Mostar,  čovjek kamionom zgazio  čak 15 divljih svinja.Ističu da je umjesto kamiona  tada naišao luksuzni automobil, sumlja se da bi od silne udara u automobilu iko preživio.

-Policija je tada izvršila uviđaj, a i predstavnici lovačkog društva bili su  prisutni, kaže nam Miralem Durić, sekretar LD „Bjelašnica“ Hadžići.

Ističe da društvo čini sve da se životinje prehrane.

Prehrana i zaštita divljači

– Nama  je prevashodni zadatak da uzgajamo  i zaštitimo životinje,a za to  treba puno ljubavi, rada i odricanja.Kupili smo sedam hranilica, 10 tona kukuruza, 600 kilograma soli, i sve smo to odnijeli u šumu izvan naselja.Mi sa svoje strane činimo sve, radimo u skladu zakona, i poštujemo godišnji plan nadležnog ministarstva koji nam propisuje koliko se šta može ustrijeliti.Mnogi misli da lovci  samo ubijaju  divljač. Zadatak lovačkog društva je prije svega prehrana i zaštita divljači, i to uspješno radimo, kaže Durić.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *