Nakon Putinove odluke svijet u panici: Šta (ne)znamo o nuklearnom oružju?

(Patria) – Od kako je ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu poslijepodne naredio da se u pripravnost stave nuklearne snage Oružanih snaga Ruske Federacije svijet je uznemiren!

Rusija ima najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu, ali je svjesna da bi ih NATO svojim nuklearnim projektilima mogao uništiti. Ali šta ‘obični’ građani (ne)znaju o nuklearnom oružju?

Davne 1939. godine odmah nakon otkrića nuklearne fisije, procesa pri kojem se cijepa jezgra jednog atoma na manje jezgre dva atoma uz oslobađanje energije, grupa naučnika piše predsjedniku Rooseveltu i upozorava ga da bi Njemačka mogla ovaj proces iskoristiti za proizvodnju vrlo moćnog i opasnog oružja.

Dvije godine kasnije počinje tajni projekat Manhattan koji ima za cilj razvoj atomske bombe. Na projektu je radilo oko 150.000 ljudi i koštao je oko dvije milijarde dolara.

Četiri godine kasnije, atomska bomba relativno malih dimenzija, širine 70 cm, dužine tri metra i mase oko 4 tone je izbačena iznad Hirošime, eksplodirala je 600 m iznad tla, nastala je kugla od vatre prečnika oko 300 m čija je temperatura na površini bila oko 5000 °C.

Poginulo je 80.000 ljudi, a ranjeno je bilo njih oko 70.000. Tri dana kasnije sličan scenario iznad Nagasakija, 75.000 poginulih i 75.000 ranjenih.

Smrt kod većine je izazvao veliki  udar i ekstremno visoke temperature, dok su preživjeli u tom trenutku ozračeni velikim dozama te su umirali ubrzo ili su živjeli sa velikim posljedicama po zdravlje i umirali kasnije od karcinoma. Osim ljudskih žrtava, dogodila se i značajna kontaminacija životne okoline.

Do danas je razvoj nuklearnog oružja pratio i opći tehnološki razvoj. Razvijene su hidrogenske bombe na principu nuklearne fuzije – procesa u kojem se spajaju dva lakša jezgra u veće jezgro uz oslobađanje velike količine energije.

Vrlo je teško predvidjeti tačne razmjere katastrofe koja bi nastala korištenjem jedne ovakve bombe, ali naučnici sa sigurnošću tvrde da su ove bombe i do hiljadu puta razornije u poređenju sa onim korištenim u Japanu 1945. godine. Također, dizajnirane su i još neke posebne vrste nuklearnog oružja koje mogu imati manje ili veće jedno od tri osnovna dejstva: udarno, toplotno i radijaciono.

Iako u pravilu podaci koji se odnose na domet i snagu razvijenog nuklearnog oružja su tajni, općeprihvaćeno je da je domet nuklearnog oružja veći od 10.000 km, što ustvari predstavlja interkontinentalne udaljenosti i znači da u slučaju nuklearnog rata, niko nije izvan dometa.
SAD, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Kina, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja posjeduju nuklearno oružje, dok se isto pretpostavlja i za Izrael, koji nikada to nije zvanično i potvrdio.

Zanimljivo je da je bivša Jugoslavija tri puta pokušala razviti vlastitu atomsku bombu uz izdvajanje velikih resursa, ali bez uspjeha.

Svi razumni ljudi svijeta se nadaju da Albert Einstein nije bio u pravu kada je rekao da ne zna kojim oružjem će se voditi treći svjetski rat, ali će četvrti biti vođen kamenjem i praćkama.

(A.Č.Z.)

Nakon Putinove odluke svijet u panici: Šta (ne)znamo o nuklearnom oružju?Top