Ustavni sud BiH o izmjenama Ustava i Izbornog zakona. Hoće li pasti Schmidtove odluke?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine će na dvodnevnoj sjednici, koja počinje danas, razmatrati zahtjev Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućem Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.
Izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona nametnuo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u izbornoj noći, 2. oktobra prošle godine.
Ustavni sud odbio privremenu mjeru
Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj sjednici, 1. i 2. decembra, odbio prijedlog za donošenje privremene mjere i odgodio odlučivanje o meritumu u tom predmetu, prenosi FENA.
Potom je na sjednici 20. januara donošenje odluke kojom bi se poništile ili izmijenile izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH čime one i dalje ostaju na snazi.
Riječ je o odluci koju je u izbornoj noći 2. oktobra 2022. nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Christian Schmidt koristeći tzv. Bonske ovlasti.
Predmet je formiran po zahtjevu tadašnjih članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića (Stranka demokratske akcije) i Željka Komšića (Demokratska fronta).
Devet sudaca
“Odluka u ovom predmetu nije donesena. O njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica”, saopćio je tada Ustavni sud BiH.
Ustavni sud BiH sačinjava devet sudaca. Od togašest biraju parlamenti dva entiteta.
Zastupnički dom Federacije BiH bira po dvojicu Hrvata i Bošnjaka. Narodna skupština Republike Srpske dva Srbina. Procedura izbora nedostajućih sudaca je u toku, prenosi RE.
Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Prethodno se izvrše konsultacije s Predsjedništvom BiH.
Odlazak stranih i postavljanje samo domaćih sudaca na njihovo mjesto traže političke stranke iz Republike Srpske. Isto traže kao i stranke s hrvatskim predznakom iz Federacije BiH.
Raport.ba
Facebook 11
Twitter 15
YouTube