PRESUDA OSTAJE PRAVOSNAŽNA Ustavni sud BiH ‘raskovao’ sve Dodikove neistine: Nisu mu povrijeđena prava, odluke visokog predstavnika dio domaćeg pravnog sistema

Ustavni sud je razmatrao i Dodikove tvrdnje o pristrasnosti sutkinja koje su mu sudile, ali nije pronašao nijedan dokaz koji bi potvrdio sumnju u njihovu nezavisnost ili objektivnost

Piše: Semira Degirmendžić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je sve apelacije Milorada Dodika, kojima je pokušao osporiti presudu Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata.

Odluka Suda praktično potvrđuje da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen,  neizvršavanje odluka visokog predstavnika bilo jasno propisano zakonom i da su redovni sudovi postupali u skladu sa zakonitim procedurama. 

Ova odluka dolazi nakon višemjesečne pravne i političke drame u kojoj je Dodik tvrdio da mu se “sudi iz političkih razloga“ i da visoki predstavnik Christian Schmidt “nema legitimitet da donosi zakone”. Ustavni sud je sada jasno poručio da su ovlasti visokog predstavnika pravno utemeljene, a da u postupku protiv Dodika nije bilo povreda njegovih ustavnih prava.

Ustavni sud je zaključio da u postupcima protiv Dodika nije došlo do kršenja njegovih ustavnih i ljudskih prava.

Šta je sve odbio Ustavni sud

Prije svega, apelacija protiv presude Suda BiH oddbijena kao neosnovana.

Ustavni sud je zaključio da Sud BiH nije povrijedio Dodikovo pravo na pravično suđenje niti druga prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Kao nedopušten odbijen je i dio Dodikove apelacije o izjavama javnih zvaničnika. Sud je ocijenio da su navodi o navodnom pritisku i pristrasnosti kroz izjave političara tokom suđenja “očigledno neosnovani“.

 Apelacija protiv odluka CIK-a i Suda BiH o prestanku mandata predsjednika RS, također je odbačena. Sud je zaključio da se u tim odlukama nije odlučivalo o Dodikovim “građanskim pravima“ ili “krivičnoj optužbi“, pa se ne može primjenjivati pravo na pravično suđenje.

Visoki predstavnik ima pravo da donosi zakone

Ustavni sud je odbacio Dodikove tvrdnje da Christian Schmidt, kao visoki predstavnik, nije imao pravo da donese izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je uvedeno djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika“.

Sud je podsjetio da su ovlasti visokog predstavnika jasno utvrđene Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, te da njegovo djelovanje nije podložno ocjeni Ustavnog suda. 

Ustavni sud je zaključio da je zakon koji je Schmidt donio imao istu pravnu snagu kao domaći zakon, te da je krivično djelo bilo jasno propisano i na snazi u trenutku kada je Dodik potpisao osporene ukaze.

Time, prema mišljenju Suda, nije prekršeno načelo da se “niko ne može kazniti za djelo koje nije bilo zakonom propisano“.

Nema dokaza o pristrasnosti sudija

Ustavni sud je razmatrao i Dodikove tvrdnje o pristrasnosti sutkinja koje su mu sudile, ali nije pronašao nijedan dokaz koji bi potvrdio sumnju u njihovu nezavisnost ili objektivnost. 

Ustavni sud BiH nije u saopćenju naveo imena sutkinja na koje se Dodik žalio, ali riječ je o sutkinji Seni Uzunović koja je vodila suđenje od početka do kraja procesa portiv njega I o sutkinji Jasmini Ćosić-Dedović koja je bila sutkinja za prethodno saslušanje.

Također je potvrđeno da je javnost suđenja bila osigurana i da nije bilo prekida prijenosa za publiku, iako su preduzete mjere radi održavanja reda u sudnici.

Ustavni sud BiH je zaključio da su redovni sudovi u BiH, tokom suđenja i u presudama, dovoljno jasno i detaljno obrazložili sve odluke. Nije pronađena proizvoljnost u ocjeni dokaza, niti je povrijeđen princip jednakosti strana u postupku.

Ustavni sud je ocijenio da su sva ključna pitanja, od nadležnosti suda, preko zakonitosti postupka, do dokaza i obrazloženja presuda razmotrena u skladu sa standardima pravičnog suđenja.

Nema potrebe za privremenom mjerom

S obzirom na to da su sve apelacije odbijene, Sud je zaključio da nema potrebe za razmatranjem Dodikovog zahtjeva za privremenu mjeru. S time je ozvaničeno da nema odgode prijevremenih izbora za predsjednika RS zakazanih za 23. novembar.

U konačnici, odluka Ustavnog suda BiH znači da presuda Suda BiH protiv Milorada Dodika ostaje pravosnažna i da nisu pronađene povrede njegovih prava. Sud je još jednom potvrdio stav da su odluke visokog predstavnika dio domaćeg pravnog sistema, te da ih domaći sudovi imaju pravo primjenjivati.

Na ovaj način Dodikove neistinite tvrdnje su potpuno I do kraja ‘raskovane’. On sada ima pravo da se žali Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali već sada se može reći da je teško očekivati da I kada bi njegova apelacija bila prihvaćena, odluka tog suda može promijeniti suštinu njegove presude I da bi to moglo dovesti do bilo kakvih značajnijih pravnih posljedica.

Raport.ba

Milorad DodikTopUstavni sud BiH