Kajganić se uklopio u poražavajući obrazac Tužilaštva BiH: Nijedan glavni tužilac nije završio mandat bez skandala

Piše: Semira Degirmendžić

Od osnivanja Tužilaštva BiH 2003. godine,  na čelu ove pravosdune institucije izmijenilo se do danas pet glavnih tužitelja.

Dosadašnja četiri, nisu dočekali kraj mandata bez afera, disciplinskih postupaka ili optužbi.  S aferom, možda najvećom od svih ranijih u Tužilaštvu BiH sada je suočen i Milanko Kajganić, peti po redu glavni tužitelj BiH.

Kajganić zaštitu političkih moćnika digao na viši nivo

Milanko Kajganić, aktuelni glavni tužilac, imenovan je 2022. godine.

Uprkos njegovim najavama da će se Tužilaštvo BiH pod njegovim vodstvom  beskompromisno upustiti u borbu sa svim vrstama kriminala, tri godine poslije, Kajganić se ne može pohvaliti nekim uspjehom u radu. Umjesto reformi, Kajganić je pravosudnu zaštitu političkih moćnika digao na viši nivo.

Svojim postupcima se stavio u zaštitu i onih koji ruše državu.

A, sada se Kajganić našao pod teškim optužbama da je zloupotrijebio položaj i učinio sve da spasi Milroada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića od krivične odgovornosti za napad na ustavni poredak BiH, čije su posljedice trpjeli mjesecima i institucije i građani BiH.

Naime, iz krivične prijave koju je protiv Kajganića i državne tužiteljice Vedrane Mijović podnio zamjenik glavnog tužitelja Džermin Pašić proizilaze ozbiljne sumnje da se Kajganić umjesto u zaštitu ustavnog poretka države, što mu je dužnost i obaveza, stavio u zaštitu osoba u to vrijeme osumnjičenih za napad na ustavni poredak.

U nekoj drugoj državi, glavni tužitelj prijavljen za ovakva djela, sigurno bi ishod postupaka protiv njega čekao pod suspenzijom.

Ali, ne i Kajganić kojeg očito neko štiti. S obzirom da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće nije ništa učinilo u ovom slučaju, a sve ukazuje da je moralo poduzeti hitne mjere, naročito zbog toga što se pojavila informacija da su s Kajganićevim opstrukcijam u istrazi protiv Dodika upoznati prije mjesec, ukazuje na visok stepen sumnje da VSTV štiti Kajganića.

Za sada protiv Kajganića i Mijović je formiran predmet u Tužilaštvu BiH, ali još niko ne ‘ljulja’ Kajganićeve poluge moći koje mu osigurava pozicija galvnog tužitelja i sigurno mreža njegovih pomagača čiji se ‘likovi i djela’ iščitavaju iz niza pobrojanih akata i prepiski pobrojanih u krivičnoj prijavi.

Niz imena i afera: Jurčević, Barašin, Salihović, Tadić i sad Kajganić

Svojim djelovanjem Kajganić je pokazao da se drži očigledno uspostavljenog negativnog obrasca djelovanja glavnih državnih tužitelja Tužilaštva BiH u više od dvodecenijskog postojanja ove institucije čiji su kapaciteti korišteni za političke interese, a ne za sprovođenje zakona, direktno narušavajući povjerenje građana u Tužilaštvo BiH.

Podsjećamo, Marinko Jurčević bio je prvi glavni tužilac, a mandat je prekinuo 2008. godine odlaskom na bolovanje, a potom i ostavkom. Jurčević je kasnije javno naveo da se povukao jer je prepoznao dolazak podobnih tužilaca i sudija, što je prema njegovim navodima  pokazalo pritiske i politizaciju u sistemu.

No, ovaj slučaj nikada nije rasvijetljen do kraja.

Ni nakon Jurčevićevog odlaska, nije ‘svanulo’ u Tužilaštvu BiH.

Milorad Barašin, koji je naslijedio Jurčevića, suočio se sa disciplinskim postupkom zbog “neprimjerenih kontakata” s osobama povezanim sa švercom oružja iz BiH u zemlje pod UN embargom.

Istraga je pokazala da je  Barašin  bio u stalnom kontaktu s osobama koje se dovode u vezu sa ovim kriminalnim aktivnostima, što je dovelo do njegove smjene s funkcije glavnog tužioca i premještaja na nižu poziciju 2011. godine.

Barašin je preminuo 2018. godine.

Goran Salihović preuzeo je funkciju  glavnog tužitelja 2013. godine, ali je već 2016. suspendovan zbog afere “Transkript”.

U tom skandalu u fokusu su bili presretnuti razgovori između novinara Mate Đakovića i Milorada Dodika, iz kojih je, prema istrazi, proizlazilo da će istrage u predmetima “Pavlović banka”, “Bobar banka” i aferi “zlato” biti obustavljene.

Salihović je potom optužen za zloupotrebu položaja i ovlasti, jer je, između 2013. i 2016. godine, prekoračio limite sredstava za reprezentaciju i poklone, pribavljajući imovinsku korist veću od 25.000 eura. Suđenje je obustavljeno  nakon njegove smrti prošle godine.

Gordana Tadić preuzela je funkciju  v.d. glavne tužiteljice 2016. godine, a za glavnu tužiteljicu imenovana je 2019. godine.

Njen mandat bio je obilježen kritikama zbog sporog procesuiranja ratnih zločina, visoke korupcije i netransparentnog rada Tužilaštva.

Dodatna težina Kajganićevih grijeha

Disciplinska prijava iz 2021. teretila ju je za nemar u raspodjeli predmeta tužiocima putem automatskog sistema (TCMS), te za nepostupanje po nalozima VSTV-a i zakonskim odredbama za zaštitu tajnih podataka. Također, Tadić je optužena za pokušaj neopravdane naplate troškova smještaja u Sarajevu.

Tadić je i smijenjena 2021.godine.

Milanko Kajganić, aktuelni glavni tužilac Tužilaštva BiH,

suočen je s teškim optužbama koje dolaze direktno iz te pravosudne institucije, što daje dodatnu težinu čitavom ovom slučaju.

Afera u kojoj se našao Kajganić dodatno je skandalozna, jer iz dostupnih informacija i dokaza, interesi i zaštita političara koji su provodili napad na ustavni poredak stavljeni su ispred interesa države BiH.

Ukupan pregled ‘karijera’ svih glavnih tužilaca pokazuje da je Tužilaštvo BiH kroz historiju podložno aferama, političkom uticaju i zloupotrebama, što direktno narušava povjerenje javnosti u pravosudne institucije.

Nažalost, to godinama zabrinjava samo građane i pojedince koji se usude progovoriti i prijaviti korupciju i zloupotrebe.

Raport.ba

Milenko KajganićTopTužilaštvo BiH