Otrovne vode iz rudnika kod Pljevalja završile u Ćehotini i Drini: Ko u BiH prati rizik?

Dok se Bosna i Hercegovina još bavi posljedicama slučajeva zagađenja poput onog u Varešu, jedna druga priča – tiša, ali jednako opasna – prošla je gotovo nezapaženo. Krajem ljeta, prema navodima crnogorskih medija i ekoloških aktera, otpadne vode i šljaka iz flotacijske deponije Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ kod Pljevalja dospjele su u izvorište Badanj, a potom u rijeku Ćehotinu.

Problem nije lokalnog karaktera. Ćehotina se ulijeva u Drinu, što zagađenje ako se potvrdi i ako je bilo većeg obima čini regionalnim rizikom. U tekstovima se navodi i da su u jednom trenutku iz Goražda upućene preventivne preporuke građanima da budu oprezni u vezi s korištenjem vode iz Drine, upravo zbog mogućnosti prisustva teških metala.

Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), nakon incidenta je zabilježena degradacija kvaliteta površinske vode u zoni ušća izvora Badanj, uz prisustvo teških metala poput olova i cinka, rastvorenih soli i suspendovanih čestica, uz upozorenje da opterećenje može predstavljati rizik za akvatične organizme i da se kontaminacija može širiti nizvodno.

Međutim, sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ iz Pljevalja upozorio je da je fokus na “površinskoj vodi” nedovoljan, te da je ključno uraditi analize sedimenta (riječnog dna) i bioloških pokazatelja (bentos, ihtiofauna), jer se upravo tu zagađenje može “zadržati” i dugoročno nanositi štetu. Klub je, kako navode crnogorski mediji, institucijama ukazao na propuste i tražio širi monitoring, posebno jer su spominjali visoke koncentracije olova na pojedinim tačkama mjerenja.

Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), nakon incidenta je zabilježena degradacija kvaliteta površinske vode u zoni ušća izvora Badanj, uz prisustvo teških metala poput olova i cinka, rastvorenih soli i suspendovanih čestica, uz upozorenje da opterećenje može predstavljati rizik za akvatične organizme i da se kontaminacija može širiti nizvodno.

Međutim, sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ iz Pljevalja upozorio je da je fokus na “površinskoj vodi” nedovoljan, te da je ključno uraditi analize sedimenta (riječnog dna) i bioloških pokazatelja (bentos, ihtiofauna), jer se upravo tu zagađenje može “zadržati” i dugoročno nanositi štetu. Klub je, kako navode crnogorski mediji, institucijama ukazao na propuste i tražio širi monitoring, posebno jer su spominjali visoke koncentracije olova na pojedinim tačkama mjerenja.

 Crna hronika