TUŽILAŠTVO BIH Kako tužiteljica Vedrana ‘vedri i oblači’ u predmetima napada na ustavni poredak i zašto ‘pljušte’ naredbe o obustavi istraga

Vedrana Mijović koju sad oslovljavaju prezimenom Jovičić sada je zadužena za prijavu zbog napada na ustavni poredak koju je podnijelo 11 državnih zastupnika protiv više osoba među kojima je i Dodik iako je ona prijavljena da je protiv Dodika ranije nezakonito obustavila istragu . Kod Mijović su godinama završavali ‘osjetljivi’ predmeti kao što je onaj protiv Tegeltije, Džakule ,Ćuluma, Krišto…Sve ih je ili brižno čuvala u ladicama ili odbacivala

Piše: Semira Degirmendžić

Nakon što je Raport objavio da je 11 državnih zastupnika ove sedmice uputilo Tužilaštvu BiH zahtjev da im dostavi informacije o statusu krivične prijave koju su podnijeli zbog napada na ustavni poredak protiv Mladena Filipovića, šefa Predstavništva entiteta RS u Austriji, Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, te Ari Ben-Menashea, potpisnika lobističkog ugovora za potrebe „secesije RS“ u ime kanadske kompanije Dickens & Madson Canada Inc., nezvanično saznajemo da su potpisnici prijave, dok čekaju odgovor Tužilaštva BiH, ostali zatečeni informacijom iz medija da je taj predmet dodijeljen tužiteljici Vedrani Mijović, koju u Tužilaštvu sada oslovljavaju njenim djevojačkim prezimenom Jovičić.

Naime, neki od potpisnika krivične prijave protiv Filipovića i ostalih nezvanično za Raport navode da smatraju veoma indikativnim i neobičnim to što je još jedna krivična prijava koja se odnosi na napad na ustavni poredak BiH završila kod tužiteljice Mijović.

Prijavljena za nezakonitu obustavu istrage protiv Dodika 

Jer protiv ove tužiteljice već postoji prijava zbog nezakonitog obustavljanja istrage protiv Dodika, Stevandića i Viškovića u ranijem predmetu koji se također odnosio na napad na ustavni poredak BiH.

Sagovornici dodatno ističu da smatraju simptomatičnim i to što, kako kažu, kod tužiteljice Mijović završava veći broj predmeta koji se odnose na zvaničnike iz entiteta RS, te da ona u takvim predmetima, uglavnom donosi odluke o obustavi istraga.

Prema riječima Raportovih sagovornika, sve to dodatno ukazuje na potrebu da se s posebnom pažnjom prati postupanje tužiteljice Mijović u predmetu koji je pokrenulo 11 državnih zastupnika, a uz koji je dostavljena i obimna dokumentacija koja, kako se navodi, ukazuje na to da su se kroz jedan lobistički ugovor vršile ili se i dalje vrše plaćene aktivnosti usmjerene ka neustavnom otcjepljenju entiteta RS od BiH.

U slučaju da tužiteljica Mijović, odnosno Jovičić, uskoro ne poduzme konkretne radnje po ovoj prijavi, zastupnici koji su je podnijeli, kako je rečeno Raportu, planiraju uputiti zahtjev za detaljno preispitivanje njenog postupanja, kao i načina dodjele njoj u rad većeg broja predmeta koji nikada nisu dobili sudski epilog.

Iz Tužilaštva BiH su za Detektor ranije naveli da se po prijavi 11 zastupnika ‘na predmetu radi’. Riječ je o odgovoru koji je već postao uobičajen u komunikaciji Tužilaštva BiH s medijima, a koji se u javnosti sve češće tumači kao fraza koja prikriva činjenicu da na pojedinim predmetima nema vidljivog pomaka.

Zastupnici će tražiti odgovore 

Ipak, u ovom slučaju državni zastupnici najavljuju da će insistirati na detaljnim odgovorima i pojašnjenjima, bez obzira na ishod njihove prijave.

U međuvremenu, treba podsjetiti da je tužiteljica Vedrana Mijović, odnosno Jovičić, kćerka preminulog SNSD-ovog poslanika u državnom parlamentu Slavka Jovičića Slavuja.

Osim što je prošle godine obustavila istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, koji su pred očima javnosti ‘udarali na ustavni poredak BiH’, ‘zveckali oružjem’, prijetili suprotstavljanjem privođenju uz angažman naoružanog MUP-a RS, bili u bjekstvu i poduzimali niz drugih protivustavnih radnji, Mijović je postupala i u predmetu protiv Darka Ćuluma, povratnika na čelo SIPA-e nakon perioda njegovog ranijeg odmetništva.

Prijavu protiv Ćuluma i Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, prošle godine su podnijeli državni zastupnici Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, ali ni taj predmet još uvijek nije dobio sudski epilog, te ga tužiteljica Mijović odnosno Jovičić, prema tvrdnjama sagovornika, mjesecima ‘čuva u ladicama’, dok se Ćulum, nesmetano i bez obzira na neopravdani četveromjesečni izostanak s posla ‘baškari’ u fotelji te državne institucije koju je izdao pa se u nju ponovo vratio.

Ranije je ista tužiteljica vodila i istragu protiv bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije u vezi sa sporenjima oko njegove diplome, ali je ta prijava odbačena kao neosnovana.

Vlasnica pet nekretnina 

Također, tužiteljica Mijović je u ranijem periodu obustavila istragu i protiv Mire Džakule, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, što se i danas problematizira pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH.

No, uprkos brojnim primjedbama na njen rad, tužiteljica Mijović i dalje ostaje u Tužilaštvu BiH, a uz sumnje koje se gomilaju u vezi s njenim postupanjem, istovremeno raste i njen broj nekretnina . Trenutno ih posjeduje pet.

Ovaj podatak su problematizirali i prijavitelji korupcije u UIO BiH povezujući ga s nedozvoljenim uticajima.

Ali, uprkos svemu i prijavi protiv nje tužiteljicu Vedranu bilo Mijović ili Jovičić Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće ,a ni Ured disciplinskog tužitelja ili ne žele ili ne smiju ništa pitati dok se i prijava protiv nje mjesecima ‘kiseli’ u njihovim ladicama.

Zato, nadati se da će državni zastupnici, barem oni koji su za sada nezvanično najavili ‘budno praćenje’ postupanja prema prijavi koju su podnijeli i koja je završila kod tužiteljice Vedrane ovaj slučaj pažljivo ispratiti i do njegovog krajnjeg epiloga. 

Sigurno je da će se najave o pažljivom praćenju ovog predmeta od onih kojima to ne odgovara tumačiti i kao ‘pritisak’, međutim da su VSTV i Ured disciplinskog tužitelja na vrijeme ‘pretresli’ i ispitali sve sumnje i navode o neprimejrenom ponašanju koji se već duže vrijeme vežu za tužiteljicu Mijović, ali i glavnog tužitelja Milanka Kajganića  i percepcija javnosti bila bi drugačija. 

Ovako, sve je veće nepovjerenje u državne pravosudne institucije i sve su češća pitanja kome i čemu one služe?

Raport.ba

Top