‘BEZ PADA PROMETA ‘Hasičević uoči protesta: Neradna nedjelja je temelj zakona

Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Fenu je poručio da “neradna nedjelja ostaje temelj zakona”, ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.

Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.

„Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u travnju je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na april ove godine”, kazao je ministar, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8%, kad se uračuna inflacija.

Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na informacije Porezne uprave Federacije koje ukazuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.

Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, Federalno ministarstvo trgovine priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10% osnovne plaće po nedjelji.

„Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje”, pojasnio je ministar.

Ministar Hasičević je pojasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uslove propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.

Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnoj razini jer će ta mogućnost biti ukinuta. Svi važeći propisi i uredbe bit će stavljeni van snage, a novi član zakona detaljno će regulirati radno vrijeme i pitanje dežurstava te pripadajućih naknada.

Hrana na benzinskim pumpama pod većom kontrolom

Federalno ministarstvo trgovine nedavno je objavilo i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, koji proizlazi iz važećeg Zakona o unutrašnjoj trgovini. Iako se tehnički pravilnici donose redovno, ovaj je izazvao posebnu pažnju javnosti, osobito zbog odredbi koje se odnose na prodaju prehrambenih proizvoda na  benzinskim pumpama i rad drogerija.

„Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za sudionike na tržištu”, pojasnio je ministar.

Posebno se osvrnuo na zabrinutost javnosti oko prodaje hrane na benzinskim pumpama. Pojasnio je da nije zabranjena prodaja sendviča ili kave, ali da za to moraju postojati odgovarajuće registracije, poput gastro-odjela ili ugostiteljskih jedinica, koje ispunjavaju propisane higijenske i tehničke uvjete.

Mi se ne možemo igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uslovima”, istaknuo je.

Uz to, pravilnikom su definirane i minimalne veličine objekata, pristupi za invalide, te je po prvi put precizno definiran pojam drogerije (dragstora), što je važno jer su one bile izuzete od zabrane rada nedjeljom. Kako bi se spriječile zloupotrebe, uvedena su ograničenja – drogerije mogu imati maksimalno 50 četvornih metara, moraju raditi 24/7 i zabranjena je “šalterska prodaja”.

„Vidjeli smo da postoje modaliteti da se, uvjetno rečeno, izigra neka zakonska odredba u cilju ostvarivanja nekih vlastitih profitnih ciljeva”, podvukao je ministar, kazavši da će svi subjekti imati dovoljno vremena za usklađivanje s novim tehničkim uvjetima, jer je ostavljen rok od šest mjeseci za prilagodbu.

Cilj svih ovih mjera je, kako kaže, stvaranje jednakih uvjeta na tržištu, zaštita potrošača i suzbijanje zloupotreba zakonskih rupa.

Jasne cijene, garancije i online prava

Ministarstvo je finaliziralo i Zakon o zaštiti potrošača za koji ministar ističe da je sveobuhvatan i usklađen s evropskim zakonodavstvom te uključuje desetak evropskih direktiva. Zakon je već spreman, navodi ministar, te bi uskoro trebao ići na Vladu, a zatim u parlamentarnu proceduru.

Raport.ba