OTKRIVAMO Kakve se igre igraju oko komisije koja će birati novog člana CIK-a i kakva je uloga VSTV-a i HDZ-a?

Tipično za BiH kada su u pitanju imenovanja na važne pozicije među kojima je svakako i ova u CIK-u, uvijek ima zakulisnih i ‘mutnih’ radnji

Piše: Semira Degirmendžić

Zatvoren je konkurs za izbor člana Centralne izborne komisije BiH iz reda Ostalih i kako saznaje Raport na konkurs su se prijavila četiri kandidata. No, neizvjesno je kada će i ko će imenovati novog člana CIK-a BiH.

Tipično za BiH kada su u pitanju imenovanja na važne pozicije među kojima je svakako i ova u CIK-u, uvijek ima zakulisnih i ‘mutnih’ radnji.

A, u ovom slučaju one traju skoro tri godine. Naime, članici CIK-a BiH iz reda ostalih Ireni Hadžiabdić mandat je istekao još 2023. godine, a na njenu poziciju niti je izabran novi kandidat, niti je ona reizabrana na tu poziciju.

Hadžiabdić je krajem prošle godine čak i sama uputila Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH zahtjev za razrješenje s te pozicije, ali još se nisu stekli uvjeti da ona uistinu i ode s te pozicije.

Po svemu sudeći, nekome je u interesu da Hadžiabdić ostane na poziciji članice CIKBiH iako ona sama traži razrješenje.

Hronologija (ne) izbora

A, kako se izbjegavalo raspisati konkurs za izbor novog člana CIK-a i da se čekalo ‘pet do dvanaest’ da se to i učini, pa potom da se čitav izbor opstruira pokazuje sljedeća hronologija dešavanja.

Naime, prema zakonskim odredbama, CIKBiH mora najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH o tome obavijestiti Kolegij Predstavničkog doma PSBiH.

Kako je Raportu ranije potvrđeno CIKBiH je pravovremeno obavijestio Kolegij Predstavničkog doma u sazivu kada je u Kolegiju bio Nebojša Radmanović (SNSD), uz Denisa Zvizdića (NiP) i Marinka Čavaru (HDZBiH), a u međuvremenu je umjesto Radmanovića u Kolegij imenovan Darko Babalj (SDS), da Hadžiabdić ističe mandat u CIKBiH.

Nakon toga Kolegij je inicirao imenovanje Komisije za izbor članova CIKBiH koja po Izbornom zakonu BiH broji sedam članova.

U Komisiji trebaju biti zastupljena po dva Bošnjaka, Hrvata i Srbina i jedan član iz reda Ostalih.

U članstvo te Komisije ulaze tri člana Zajedničke komisije za administrativne poslove iz Predstavničkog doma PSBiH, te po dva člana iz CIKBiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

I još 2023. godine imenovani su članovi te Komisije u koju su tada ušli Nebojša Radmanović, Denis Zvizdić i Marinko Čavara, kao članovi Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH, dok je CIKBiH imenovao članove Željka Bakalara i Suada Arnautovića, a VSTV svoje članove Sašu Sarajlića i Dušku Bogojević.

Pri imenovanju je ispoštovano, da su iz konstitutivnih naroda imenovana po dva člana, a iz reda ostalih jedna članica.

Međutim, uprkos tome što je Komisija imenovana 2023. godine ona nikada nije formalno sazvana niti je faktički konstituirana u smislu da je izabran predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Komisije.

Odgovornost na Kolegiju PDPSBiH

Logično je da sjednicu Komisije nije mogao sazvati ni CIKBiH ni VSVT, ali su to mogli učiniti tadašnji članovi Kolegija Predstavničkog doma PSBiH, Zvizdić, Radmanović ili Čavara koji su ujedno bili i članovi te Komisije.

No, to nisu učinili, kao što ništa nisu uradili po pitanju Komisije ni tokom 2024. i skoro cijele 2025. godine iako se  pitanje isteka mandata Hadžiabdić više puta našlo na dnevnom redu sjednica Kolegija.

Tek krajem prošle godine kada je i sama Hadžiabdić zatražila razrješenje, Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH se ‘probudio’ i poslao je dopise Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove PSBiH, CIKBiH i VSTV-u.

U tim dopisima ih je obavijestio da je Kolegij razmatrao pokretanje procedure imenovanja člana CIKBiH iz reda Ostalih, te je zatražio da ponovo imenuju u ime tih institucija članove Komisije za izbor i imenovanje članova CIKBiH.

Sudeći po dokumentaciji u koju je Raport imao uvid, Čavari je prvi odgovorio sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove Dejan Ružić, koju mu je odgovorio da su članovi te Komisije već imenovani 2023. godine, pa je Ružić u prilogu odgovora Čavari dostavio i odluke o imenovanju s imenima koja smo već naveli na početku teksta, a to su Čavara, Zvizdić, Radmanović, Arnautović, Bakalar, Sarajlić i Bogojević.

Međutim, Čavara je ponovo pisao Ružiću, pa mu je ‘pojasnio’ da je potrebno da se imenuju novi članovi jer je 2024. godine došlo do izmjena izbornog zakona BiH.

Čavara nije precizirao na koji način su se izmjene Izbornog zakona BiH koje je 2024. godine nametnuo visoki predstavnik odrazile na izbor Komisije za imenovanje članova CIKBiH.

Sekretarova prepiska s Čavarom

Prema samom zakonu, jedina izmjena koja se odnosi na ovu komisiju je ta da ona postaje stalno umjesto ad hoc tijelo Predstavničkog doma PSBiH.

U ovom slučaju je i sporno i to što je prepisku s Čavarom obavljao sekretar Komisije Dejan Ružić, a ne njen predsjednik Obren Petrović (SNSD) ili neko od njegovih zamjenika, a to su u ovom slučaju Marina Pendeš (HDZBiH) i Denis Zvizdić (NiP).

U međuvremenu, Predstavnički dom PSBiH, a što mu omogućava zakon, kada je uvidio da se ne raspisuje konkurs za člana CIKBiH donio je na sjednici krajem januara i bez Komisije zaključak da se konkurs raspiše, što je CIKBiH i učinio i kako smo već napisali, konkurs je okončan i kandidati sad čekaju da ih Komisija pozove, provjeri ispunjavaju li uvjete konkursa, obavi s njima intervju i sačini rang listu na osnovu koje Predstavnički dom PSBiH bira novog člana CIKBiH.

Ali, Komisija i dalje nije formirana, a u međuvremenu dolazi i do novog ‘zapleta’ u tom  procesu.

Molba upućena Boguniću, on promijenio odluku

Naime, nakon što je VSTV dostavio Kolegiju Predstavničkog doma u januaru ove godine odluku o imenovanju članova Komisije za izbor članova CIK-a prema kojoj su imenovani jedan član iz reda bošnjačkog i jedan član iz reda srpskog naroda, kako saznaje Raport, VSTV šalje krajem februara Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH novu odluku o imenovanju.

Naime, kako stoji u dopisu VSTV-a, oni su na ‘molbu’ CIK-a BiH, umjesto kako su u prvobitnoj odluci iz januara imenovali jednog člana iz reda bošnjačkog naroda i jednog iz reda srpskog naroda, odluku promijenili na način da su umjesto člana iz reda srpskog naroda imenovali jednog člana iz reda Ostalih.