ZABRINJAVAJUĆA POJAVA Kriminal bijelih okovratnika: Zašto doktori, profesori, advokati i drugi ‘uglednici’ sve češće postaju dijelom kriminalnih mreža

Takvih osoba s visokim obrazovanjem sve se više dovodi u vezu s kriminalom u BiH, a hapšenje doktora Asotića iz Travnika, čovjeka koji je edukovao generacije studenata i bio cijenjen u javnosti, povezuje se s njegovom navodnom saradnjom s kriminalnom grupom Admira Arnautovića Šmrka

Piše: Semira Degirmendžić

U Bosni i Hercegovini sve su češće vijesti koje ukazuju na povezanost ljekara, advokata, policijskih šefova, sudija, tužilaca i profesora s mrežom organizovanog kriminala. Iako pravilo presumpcije nevinosti nalaže da svakog za koga krivica nije dokazana pravosnažnom sudskom presudom tretiramo kao nevinu osobu, teško je ne primijetiti da se u BiH sve više gubi granica između profila osoba ‘s ove i s one strane zakona’.

Sama činjenica da se u policijskim maricama, rame uz rame s likovima iz narkomiljea, nalaze ljudi s doktorskim i profesorskim titulama, te do jučer uspješni biznismeni, a danas osumnjičeni za teška krivična djela, ukazuje na ozbiljan društveni problem.

Akcija ‘Catering’, u kojoj je uhapšen i dr. Mithat Asotić, poznati hirurg, ortoped i vlasnik jedne od najmodernijih privatnih poliklinika s više ispostava u BiH samo je skrenula pažnju na nešto što se polako, ali evidentno sigurno dešava.

A to je sve izraženija pojava koju u svijetu zovu ‘kriminal bijelih okovratnika’, pojmom nastalim još početkom prošlog stoljeća kojim su opisivani kriminalci koji umjesto standardnog oružja koriste olovku, pečat, funkciju i društveni ugled.

Takvih osoba s visokim obrazovanjem sve se više dovodi u vezu s kriminalom u BiH, a hapšenje doktora Asotića iz Travnika, čovjeka koji je edukovao generacije studenata i bio cijenjen u javnosti, povezuje se s njegovom navodnom saradnjom s kriminalnom grupom Admira Arnautovića Šmrka.

Od bolničkih fotelja do optuženičkih klupa

Da ovo hapšenje ljekara zbog tvrdnji o povezanosti s kriminalcima nije izuzetak, potvrdila je i ranija akcija ‘Black Tie 2’. Tada je uhapšen dr. Tarik Zulović, ljekar i u tom trenutku aktuelni direktor Kantonalne bolnice Zenica. Činjenica da direktori koji upravljaju ogromnim bolničkim sistemima završavaju u izvještajima crne hronike pokazuje koliko je duboko sistem obolio.

Sličnih slučajeva ima i u advokaturi. Sarajevo je ranije uzdrmalo hapšenje poznatog advokata Zlatka Ibrišimovića, kojeg optužnica tereti da je preko kriptovane Sky aplikacije prao novac zarađen od droge za potrebe svojih klijenata. Da se advokati i notari sumnjiče da su desna ruka kriminalcima pokazale su i akcije poput ‘Square’, ‘Kurir’ i ‘Pravda’, gdje je grupa pravnika godinama kroz lažne sudske postupke otimala nekretnine od običnih građana i preknjižavala ih na sebe.

U isto vrijeme i obrazovni sistem je dotakao dno što je pokazala akcija ‘Klaster’, kada je SIPA otkrila profesore i dekane privatnih fakulteta koji su fakultetske diplome bukvalno prodavali po benzinskim pumpama i kafićima.

Vrhunac institucionalnog sloma BiH je preživjela hapšenjem bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg šefa Obavještajne službe (OSA) Osmana Mehmedagića Osmice, protiv kojih je trenutno u toku sudski postupak.

Na političkoj sceni u BiH hapšenja su odavno postala rutina, ali granica apsurda se stalno pomjera. Nakon brojnih hapšenja zvaničnika u aktuelnom sazivu Vlade KS, te privođenja bivšeg državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića krajem 2024. godine zbog sumnji u korupciju, javnost ovih dana svjedoči novom skandalu.

Uhapšen je Dejan Šešelj, Nešićev bliski saradnik i kandidat za državni Parlament, i to zbog posjedovanja i konzumiranja narkotika.

Da stvar bude gora, slom povjerenja se dešava i unutar samih sudnica. Nedavno je uposlenik Suda BiH Sead Bublin optužen da je iz državne kase ukrao blizu 200.000 KM prije nego što je pokušao pobjeći iz zemlje.

Zašto se ugledni ljudi prodaju za prljavi novac?

Za malu zemlju poput BiH i samo navedeni slučajevi su prevelik broj upletenosti i povezanosti najviših funkcionera ili akademskih građana u kriminalne mreže.

I dok javnost periodično, tek uz čuđenje koje brzo pada u zaborav, svjedoči ovim hapšenjima, na sceni je vjerovatno osmišljena strategija koja upućuje na to da veza između podzemlja i intelektualne elite nije slučajna. Kriminalci imaju prljav novac i treba im ono što ne mogu sami ostvariti, prije svega, taj novac moraju ‘oprati’.

Dosadašnji sudski postupci i dokazi su pokazali da kriminalci u BiH nelegalne milione najlakše ubacuju u legalne tokove preko uglednih biznismena i akademskih građana koji znaju kako funkcionišu zakoni, gdje su rupe u sistemu i kako prevariti državu.

Istovremeno, postavlja se ključno pitanje. Šta to natjera čovjeka koji ima društveni ugled, profesorsku karijeru ili uspješnu kliniku da uđe u zonu kriminala?

Jedini odgovor koji se nameće jeste da je u pitanju novac. Ne ona količina potrebna za dostojanstven i lijep život,  već novac kao alat za demonstraciju moći.

Jer, nažalost, živimo u društvu poremećenih vrijednosti gdje se uspjeh ne mjeri učinjenom koristi za opće dobro, već markom automobila, skupim satovima i elitnim nekretninama i zato je vjerovatno ‘pokretač’ ove pojave pohlepa kombinovana sa lažnim osjećajem nedodirljivosti.

Razne titule i privatni biznisi su se u BiH u dosta slučajeva pokazali kao savršen paravan za pranje novca, jer ko bi na prvu pomislio da se iza vrijednih, ‘uglednih’ ljudi kriju milionski poslovi s podzemljem.

Tiho ubijanje morala jednog društva

A, upravo ova pojava ‘kriminala bijelih okovratnika’ nanosi državi najveću štetu. Jer, dok su standardni kriminalci koji decenijama haraju po uobičajenom i nasilničkom receptu već prepoznati kao opasnost, ovi drugi, prikriveni kriminalci u odijelima, tiho ali sigurno ubijaju moral jednog društva.

Kada građani vide da oni koji bi trebali biti uzor krše zakon bez ikakvog straha, gubi se vjera u pravdu i sistem. To neminovno dovodi do apatije i masovnog iseljavanja, upravo onoga što danas gledamo u BiH.

To što policijske agencije hapse zvučna imena daje tračak nade. Međutim, stvarni oporavak i liječenje sistema počet će tek onda kada ljudi od ugleda odbiju svoje diplome, titule, funkcije i službene značke prodavati kriminalcima.

Raport.ba

Top