Glad životinje tjera na neprirodno ponašanje  : Divlje svinje sve češće hranu traže u naseljima

Sulejmanu Zećiriju iz Brezovače ulice u općini Hadžići, koji ima osmero djece i preživljava sakupljajći staro željezo, divlje svinje  uništile sve usjeve.

-Pogledajte šta su uradile divlje svinje. Ponovo sve prekopale, izvadile krompir, uništile kokuruz.Zvao sam  lovačko društvo u Hadžićima i oni  kažu da se obratim ministarstvu privrede, sektoru za  poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo KS. Ovi u Kantonu ističu da napišem pismeni zahtjev  kako se to desilo,je li propisno zagrađeno, šta je sve uništeno…, govori, Sulejman Zećiri, iz Brezovačke ulice u Hadžićima, otac osmero djece koji preživljava sakupljajući staro željezo.

Čovjek uložio maksimalno truda da bi prehranio porodicu, zagradio, ali šta vam vrijedi kad ta sila navali.To su krda , šta ćete vi njima.Gdje god prođu naprave haos. Sada sam ostao bez ljetine,  žali se  Zećiri.

Za mišljenje smo s e obratili lovačkom društvu u Hadžićima. Mirsad Medić,predsjednik  lovačkog društva „Bjelašnica“ Hadžići  ističe da će  na zahtjev  oštećenog komisija iz ministarstva izaći na teren, a tu će biti i jedan član lovačkog društva.

-Mi smo u šumi na hraniliša , iznad naselja  ostavimo više od 15 tona kokuruza. Sa svoje strane činimo sve, ali divljači je sve više. Jedna divlja svinja rodi  12 mladih, a mi godišnje možemo ustreliti tek 40 svinja. A samo  četiri divlje svinje toliko oprasi krmadi, kaže Medić.

Poljoprivredni proizvođač Šaćir Tabak, koji je svoju heljdu izvozio u Dansku kaže da je to višegodišnji problem, i da se malo čini na tom polju.

-U prošloj godini uništeno mi je više od tri duluma žitarica.Oni su to praktično preorali. Poljoprivredi  se  ne  pridaje značaj kao ranijih godina. Ne znate ako posijete hoće li to uništiti  divlje životinje.Čitavu godinu čovjek se muči, ore, plaća  đubrivo i na kraju  vam to unište divlje svinje.To je žalosno,  a još je gore što te  divlje životinje sve češće silaze u naseljena mjesta. Ja sam u Donjoj Bioči morao stati  autom da bi propustio krdo divljih svinja. Strah vas pogledati.Ovo je naseljeno mjesto i nedo Bog da je tada naišao čovjek, kaže Tabak.

Misad Medić, predsjednik lovačkog društvo „ Bjelašnica“ Hadžići ističe  da su taj problem nedavno imali u naselju Ušivak.

-U blizini je Igman i glada ih tjera da  hranu traže u naseljinim mjestima.To je prirodni nagon.Mi sa svoje strane činimo sve da,  koliko je god moguće, što više prehranimo životinje ,i za to  treba puno  rada i odricanja.Kupili smo 20  hranilica, svake godine povećavaju se tone kokuruza koje ostavljamo u šumi više naselja, tu su i velike količine soli..Radimo uskladu sa zakonom, i poštujemo godišnji plan od nadležnog ministarstva  koji nam propisuje koliko se i šta može ustrijeliti. Jednostavno divljači je sve više u šumama, ističe Medić.

Prema mišljenju stručnjaka učestali upadi divljih životinja u naseljena mjesta posljedice su nedostatka hrane u šumama. Oni  su odavno upozoravali da  je  narušen  prirodni sklop,da je čovjek prirodi povrijedio  srce i duša,  da se šume nekontrolisano sjeku, da  je u šumama  sve manje  divljih  kruška, jabuka i drugih  stabala kojima su medvjedi, divlje svinje, lisice i druge  životinje hranile…

Glad životinje tjera na neprirodno ponašanje  : Divlje svinje sve češće hranu traže u naseljimaTop